Fautua tama tuai i le Manu Samoa

I le tulai o tusitusiga ma le faatautee o tama o le Manu Samoa e faasaga i le Iuni lakapi a le atunuu i vaiaso ua tuamai atu e faasaga i o latou totogi ma le puleaina o le Aufili a le atunuu, na matuā tetee i ai nisi o le tapuaiga faapea tama tuai sa maua lo latou avanoa e faatalatalanoaina ai.

O le ‘afa muamua a le Manu Samoa ia Feesago Vincent Fepuleai na uluai taalo i le malaga muamua a le manu Samoa i Europa i le 1989 na faaalia lona faanoanoa i le fuafuaga e solotetee le ‘au a o tapuai Samoa. “Mai lava i le amataga o le Manu Samoa e te lei sau e te taalo mo sou totogi poo se taui foi e te tamaoaiga ai.”

I Ausetalia nei na saunoa foi se toa iloga o le Manu Samoa ia Matamua Filipo Saena e uiga i le amata mou atu o le lotonuu ma le tofa mamao a le ‘au ua iai nei.
“Ua maliu atu lava le Afioga ia Papaliitele Peter Fatialofa e lei faapea lava ua ia gagana i nei tuua‘iga i le ‘au a le atunuu e pele i lona loto ma pele ia Samoa.”
“O nei lava faafitauli e iai lava i le aulakapi a Samoa auā na faavae mai lava e ausage i tupe e oo mai lava i lenei taimi.

O fea la a tagi i ai le Iuni o tele aitalafu ae o sailiga tupe mo le Manu Samoa ma isi atinae e pei o aulakapi a tamaitai le Manu Sina, itumalo eseese ma a latou Iuni lakapi aemaise le taitoafitu lea ua tele Faailoga, Ipu ma Siamupini a le lalolagi ua manumalo ai?”
Na saunoa foi Vaa Vitale le ‘afa iloga a Vaiala ma le Manu Samoa o loo alala nei i Niu Sila, “E moni lava sa laiti tupe sa matou maua i na vaitaimi ae e lē o fiaaai ai lava nai o matou fanau ma aiga i na aso e oo mai lava i le taimi nei auā e lē tuulafoaina e le Atua le tautua lelei ma le Alofa mo le Tapuaiga a Samoa.”

O le susuga Vaa Vitale na auai atu i le taitoafitu muamua a Samoa i le 1992 i le Middlesex lea na siamupini ai Samoa i lana tausinioga muamua.

O Ausetalia nei o loo alala ai foi se sui o lenei lava taitoafitu i le 1992 ia Tupuola Pasikale Faoagali ma o se sui foi o le Manu Samoa i le Supa 10 ma le malaga taamilo mai Ausetalia i le 1994. “E iai upu a le atunuu, ‘Ia seu le gogo ae tagai i le galu.’ O lenei mataupu na tatau lava ona taofi se‘i toe taliu atu i fanua ma soalaupule faatamalii ma le Iuni Lakapi auā e lē fou lea tulaga o le taalo mo Samoa e fai i le fatu mo le tapuaiga a aiga ma nuu ma le atunuu.”

Saunoa foi Maamua Filipo Saena o lena foi ua aumai le lipoti a le suetusi i le sailiga tupe o le Ipu o le lalolagi 2011 ma ua malamalama uma le faaaogāina o nei seleni auā e lei faapea e ave uma lea tupe e fai ai alauni a le Manu Samoa.

“O le tulaga o le tamaoaiga o le tatou Iuni e lē faatusalia ia Niu Sila, Ausetalia, Egelani, Aferika ma nisi auā e laitiiti le faitau aofai o tagata faapea le tamaoaiga e oo i lafoga ma kamupani lagolago poo sponsors.”

“E tusa foi pe alu atu se matua polofesa suetusi e faatamoe ma faatino le utiuti o seleni a le Iuni e lē umi a ae toe alu ese auā e leaga ai lona ulu i le tele o atinae a le Iuni ae lē lava le faasoa.”

“O mea nei e tatau ona malamalama i ai tama taaalo, a tagi mai nei la i se siitia o alauni ae lē iloa e na o le pau lea o taaloga e tolu o le tausaga e matuā ofo ai le tautua mo Samoa ma lana tapuaiaga e ui e vaivai nai seleni?”

Na faailoa foi e Tupuola Pasikale Faoagali le tāua o le faaaloalo i totonu o le ‘au i tulaga tau fesootaiga ua mafua ai le toatamai o le Afioga o le Taitaifono. “Ia malamalama sui o le aulakapi e umi le talafaasolopito o le Manu Samoa i tamalii ma toa na taumafaia mai.”
Na ia fesiligia ai foi ni taeao o lenei tupulaga a o lenei ua sosopo. “Ou te manatua la matou malaga lena i Peretania i le 1992 e lē gata o le siamupini i le tauvaga i Middlesex ua atoa le selau tausaga o faatino ae na sailia ai ma se tinoitupe tele (Pass the Ball Cyclone Appeal) i lea taamilosaga e fesoasoani ai mo Samoa ma ona aafiaga i ‘afa matautia ia Ofa ma Valelia.”

O le taimi nei o le talosaga e tatau ona faatū i le IRB ma Iuni tetele ia e mauaina uma le seleni o taaloga a le Manu Samoa i Europa ia alolofa sainia ni feagaiga e ave ai nisi pasene o tupe maua e atinae ai le Manu Samoa.

E $5miliona Pauni le tupe na maua e le Iuni a Egelani i lana taaloga ma le Manu Samoa lea na malo ai 28-9 ae leai ma se tupe e maua e Samoa. O uiga faakolone ia o le lakapi e lē malamalama ai nisi o loo tupu ai pea le toe fetoa‘i o tatou tagata e faasaga atu i le Iuni Lakapi a Samoa ma le Tapuaiga.
Matamua Filipo Saena ma Toleafoa Aneterea Aiolupo ma le Ipu o le Siamupini i le Hong Kong Sevens 1993