Fasi mate meaitua‘olo, pepe laau, oge i suavai

Ua sili ona vave faalalo ma fasi mate meaitua‘olo a tagata o motu o Tokelau ma avane e faaaogā, nai lo le maumau ona mamate i le lava o meaai e fafaga ai, ona ua faasolo pepe laau o loo ola i le motu, e mafua i mugala tetele ua faaitiitia ai ma le suavai maua. “O puaa ua amata ona tafasi ma faaaogā ona ua lē lava meaai ua pepē ma mamate laau i mugala malolosi”.

O le faaliliuina lea i le gagana Samoa o le finagalo o le Hai-Komesina o le Malo o Niu Sila i Samoa o Nick Hurley ina ua taliu mai Tokelau.

Sa malaga le Hai-Komesina mo le fia molimauina o le tulaga faaletonu o le utiuti o le suavai i le motu ona o mugala, lea sa malaga ai i le vaaleoleo o le gataifale o le malo o Amerika le US Coast Guard Wallnut faatasi ai ma le auvaa mo le aveina o uta o le suavai. Fai mai Nick Hurley o laau e pei o ‘ulu ua tutupu avivilu ma ua faasolo mamate nisi laau ona ua matutu le lau fanua o motu taitasi mai le malosi o la mala poo le drought.

O le faafitauli o Tokelau e leai se suavai i le manava o le eleele, ona o ni motu amu e lauoneone. Na o timuga e faalagolago i ai mo le faasūsū ai o le laueleele mo faatoaga ma laau o loo ola ai, faapea ona maua ai e tagata le suavai mo le faaaogāina i soo se fuafuaga aemaise o le faaaogāina i le fofoga taumafa.

O le tasi o vaa o le faalapotopotoga o vaa a Samoa o le Express, na tuua le uafu i Apia i le Aso Tofi ma se uta o tanevai tetele lanu meamata, e pei o tanevai sa la‘u mai mo fesoasoani o le sunami.

Sa ave ai le uta o le suavai mo Tokelau, e ui e foi mai i Apia le vaaleoleo o le gataifale o Amerika ina ua mae‘a lana fesoasoani, ua tusa ma le 32,500 kalone o le suavai mamā ua maua e le motu.

O lea aofaiga o le suavai e mafai ona faalagolago i ai le silia i le 1,400 tagata o le motu mo le isi lua vaiaso, ae e manaomia pea se isi suavai faaopoopo e fua i le faaumiumi ai pea o la mala.

Ua faailoa e le faauluuluga o le ofisa o le Malo Tokelau i Apia, o le aafia o le motu mo se taimi muamua i lamala ma faaitiitia ai le suavai. Ua silasila ai nei le malo i ni auala e pueina ai le suavai timu ma teu auā uiga leaga faapea o le tau e toe tulai mai i le lumanai. O loo silasila foi le Malo o Niu Sila i ni auala e lagolago ai sea taumafaiga a le malo o Tokelau.

E lē mafai ona tulaueleele se vaalele i le motu ona e leai se fanua e ono mafai ona fausia ai se malae vaalele, ma o le itu faigata lea i ni galuega fesoasoani i taimi o mala faalenatura e pei o mugala tetele e ono tuuitiitia ai le suavai, ma  mamate ai laau tau faatoaga.

Faaalia e le kapeteni o le vaaleoleo o le gataifale o Amerika lona agaga fiafia i le ofoina o le fesoasoani e lona auvaa, ina ua tuai ona maua e Niu Sila se vaa e vave ona faia se laveai.

E maua e le kapeteni ma lona auvaa le logo mo se fesoasoani, o loo faia se latou galuega o le siakiina o le itu i Matu o le gataifale o Amerika Samoa, ma o le itu lea na vave ai ona tali atu.

O tagata foi o le motu o Swains Island lea e iai o latou pito Tokelau ae o ni tagatānuu foi o Amerika Samoa, na vave fesoasoani i taumafaiga a le ofisa o le Malo o Niu Sila i Apia mo le sailia o se auala vave e momoli ai uta o le suavai mo Tokelau.