Faoa e le SOLE MIO loto o Ausetalia

Na faamausali i Sini Ausetalia le tulaga numera tasi o faafiafiaga, faleaitu ma taleni pese Opela ma gagana eseese a le aufaipese iloga a alo o Samoa mai Niu Sila le Sole Mio, e pei ona faataunuu i le po o le Aso Toonai talu ai, aso 7 o Novema 2015.

O lenei faaaliga faapitoa pe tusa o le 20% o le aumaimoa o tagata Samoa ma Maori ae o le 80% o tagata papalagi i Sini nei ua aafia i le matalasi ma le mālie o taga ma leo o le Sole Mio.

Na vaaia mai i le amataga o le faafiafiaga le taliē ma soisoi o tagata uma i tala mālie ma gaioiga mālie a le alii o Pene Pati, Amitai Pati ma Moses Mackay lea sa molimoli e fatuga ma siufofoga faatutu moge.

O taimi e usuina ai pese a nei alo e lagona le faapolofesa o nota uma o fatuga ma le malosi aati o leo mai aoga opela ma pese anamua europa (classicals) lea e masani ai Luciano Pavarotti ua faiilagi le folauga.

E lua vaega o lenei koneseti ma o le vaega muamua na fefiloi ai pese iloga i le talafaasolopito o musika opela ma anamua e pei o le ‘L’alba Separa dalla luce L’ombra Shenandoah, That’s Amore, Volare ma nisi.

E fesuisuiai lava i latou e faamatala uiga o pese nei i le faa-Latina ma le faa-Italia aemaise fatuga faa-Siamani ma faaopoopo ai ma a latou faleaitu ma tala mālie e pei o Petelo ma Sumeo faapea le laughing Samoans.

O nisi o taimi pe a uma se fagogo puupuu ma se pese uigaese e momoli mai ai le autu na o le soloi o loimata ma patipati ma laulaututu (standing ovation) le aofia o papalagi ma Samoa ma atagia ai le maoae o faafiafiaga a le Sole Mio.

O se taimi muamua lenei o tagata lautele Ausetalia e silasila ma soisoi ai i uiga fai faleaitu o tagata Samoa sa faalauiloa e Pene, Amitai ma Mose. O se manatu o se tasi o alii palagi na fesiligia.

“E uigaese le sao o le Sole Mio mo tagata Samoa, Niu Sila ma Polenisia. E lē gata o le talenia i upu ma aga mālie ae o le moni o latou uiga mālie (genuine) ma le fou i le faalogo ma mataina.”

O nisi o tina mai Italia le laumua o faafiafiaga faaopela ma pese anamua sa molimauina lenei koneseti na o latou faailoa mai i le  Samoa Times, “Ua sili atu le Sole Mio i tagata pepese faapenei i Italia lava,” o se mau olaola i le ‘oa ma le talenia o nei fanau a Samoa.

E lē gata i fatuga faavae nei o le opela na matuā tulai ma sisiva le aofia i fatuga mai le Karipiane sa usuina e pei o le Jamaican Farewell ma Santa Lucia.

O loimata maligi lava foi ma le pati ma le po taimi na oo ai le faasologa i le ‘Edelweiss’ mai le ata tifaga o le Sounds of Music. I se tasi o pese faigata o le ‘Nessum Dorma’ lea sa faaliliuina e Lapi Mariner ‘Ave lou ola ia Aogā’ o le taimi muamua lea faatoa silafia ai e nisi le uiga o le pese mai se matematega tupua anamua i Italia.

O Pene lava ma Amitai na o la usuina lenei numera tasi a o sauni mai Mose mo isi fatuga mālie o le ‘afa mulimuli.

O se tasi o vaega na soisoi ma pati ai le aofia o le faafeiloaina o la latou orchestra i le amataga ae savali atu le tamaitai ta piano na ia taina atoa uma pese. O le kitara, ukulele ma le napeli meafaaili sa latou taina atoa ai lava lenei faamoemoe iloga.

O le pese iloga a Tom Jones ‘Delilah’ sa usuina e faamanatu ai le taimi na aooga uma ai i le pese faaopela i Wales ma sa matuā logo lelei ma nofo mau i fatu ma lagona o le aofia. O nisi o pese Maori sa faatino ai lava e latou le haka ma faafiafiaina ai tagata Maori sa maimoa faapea tagatānuu uma o Niu Sila sa auai.

O se tasi o pese na vaaia ai loa le maligi o loimata o i latou toatolu ma usu o le “Fix You” a le faaili o le ‘Cold Play’. Na faamatalaina o upu o le pese lenei e uiga i le aua le solomuli i soo se luitau o le olaga ua talafeagai ma lo latou savaliga faigata i le lalolagi o pese opela ma anamua.

Ae o le taualuga o le po o le ‘I See Fire’ le vii o le Olopeleki ae lei malaga atu ma Siamupini i le Ipu o le lalolagi. O upu ma le fati o lenei vii sa faapupula ai le agaga faagaeetia na iai le Olopeleki a o lei tauina le taua lea na suipi ai ma o se taualuga matagofie na atili ai le vaaia o loimata o le fiafia.

E toatele le tupulaga Samoa na auai e pei o tamaitai ia Mua, Ane ma Ana faapea lo latou tuagane toatasi le uii ia Vala Arasi mai Prestons na malaga mamao atu lava mo le koneseti. “Matou te fautuaina le mamalu o le atunuu e afifio e silasila ma faatau faafiafiaga a le Sole Mio, matautia le mataina ma lo latou sao mo Samoa.”

E faapea foi le lagona o le alii Loia ia Iose Isaako Jr. “Ua ta fia Falealili fua lava ma o se sao maoae lenei o le Sole Mio mo Samoa ma ona tagata, e lē gata o le uiga mālie toe tausaafia ae o le mitamita i la latou gagana ma le aganuu. O ni fanau foi ua avea ma faataitaiga lelei mo tupulaga o Samoa i le lalolagi atoa.”

I se saunoaga a le tamā le afioga ia Asiata Pene Pati mai Satupaitea, Savaii ma le tina mai Tanugamanono i le Samoa Times, “O le tuagane o si o‘u toalua le tina o Pene ma Amitai e i Ausetalia nei Rev Namuasua Mareko ma Atataoletaeao Mareko o le EFKS Camden.

Faapea le isi o la uncle ia Tupuola Mareko ae o Pene ma Pati na amata pepese mai lava i le Aoga Aso Sa ma autalavou ma i le tiami sa o ma vaaia ai foi le rest home ma le private hospital i Aukilani ia na pepese mai ai lava e faafiafia gasegase ma tagata matutua ma faia siva Samoa e oo lava i le sivatau a le Manu Samoa ma le haka a Maori.

Na sosoo ai lava ma Graduate Choir ma le Town Choir a Niu Sila i lalo o le luasefululima tausaga ma le tele o isi aufaipese a Niu Sila.

“O le la miti lava lenei mai o laiti o le fia pepese i nofoaga tetele o le lalolagi ma lea ua taunuu lava, Viia le Alii ma o sa ma lagolago ma tuu saoloto laua ma tuliloa a la miti. O la uiga foi nei i totonu o le matou aiga e pei lava o la e taaalo ma tausua i la matou umukuka ma o lea lava ua o latou auina mai ma Moses i faaaliga tetele.”

“Ou te talitonu e toatele nisi e lē iloa o latou e iloa tautatala faasamoa ae matuā lelei lava le gagana a tautatala foi i le faaperetania e taumate nisi pe iloa faasamoa. A fai matou lotu e auai ma faasolosolo latou nei e tatalo ma faitau le Tusi Paia ma olaola ai lava le gagana ma le tautala.”

Na atoa le itula atoa o saini ma pueata le Sole Mio ma le aofia ma sa faatalanoa e le Samoa Times Pene Pati. “Na amata na matou pepese mai lava o laiti i totonu o le falesa ma o lea ua faafofoga le lalolagi i le matagofie o Samoa ma lana aganuu. O lo matou olaga ua masani i le tautua aiga, mātua lotu ma mea faasamoa e faafetai ai matou mātua. O a la fautuaga lava a o matou laiti, Aua ne‘i galo le tou gagana. Aua le galo le atunuu pele tou te tupuga mai ai.”

Sa fesiligia foi i sana fautuaga i fanau ma tagata ua fulitua i lo latou Faasinomaga o Samoa, “Aisea le mafuaaga ua te‘i lava ua matamuli e faailoa outou o Samoa? Aisea o le a toilalo ai fua i isi tu ma aga ma manatu? Aisea e toilalo ai fua i le malosi o le Tupe? O tatou o Samoa o le pese foi ‘We are Samoa’ a Faanana e talitonu le Sole Mio o le pese lea e faapupula ai le lalolagi ma tatou tagata i le matagofie o Samoa ma le Faasamoa faaaloalo agalelei ma le alofa.”

“E tiga lava le iai o tagata o le lalolagi sa fai mai e lē mafai ona manuia ma isi faitioga, ae sa matou finau lava foi ia ausia le miti ma ta‘ulelei atu ai tatou uma. E viia ai le Atua ma aiga, uo ma ē masani faapea Samoa uma lava e fiafia i le Sole Mio, Faafetai mo lau lagolago.”