Faatulai ese aiga mai Malifa

O le tina ia Taaletupa o loo nofo nei i le fanua i Malifa ae ua faatonu e o ese
O le tina ia Taaletupa o loo nofo nei i le fanua i Malifa ae ua faatonu e o ese

E toaono aiga o loo nonofo i Malifa, i tala ane o le faletalimalo o le Malifa Lodge ua ave iai le tusi mai i le ofisa o mavaega le Public Trust a Samoa, ua tatau ona o ese ma le fanua o loo nonofo ai. O ia aiga e toaono e aofia ai le aiga o le alii sa taalo muamua i le Manu Samoa, le Susuga Too Vaega.

O le faaiuga o le vaiaso na feiloai ai le tusitala ma se tasi o le aiga o Too Vaega, o lona tuafafine Taaletupa Vaega, ma ia faaalia ai lona faate’ia ina ua o latou maua le tusi, mai i le ofisa ua tatau ona o ese ma fanua o loo nonofo ai i le taimi nei ona e leai ni faamaumauga faaletulafono i ni sootaga ma lē e ana ia le fanua ua leva ona maliu.

O le aiga o Taaletupa ua silia i le 60 tausaga talu ona nonofo i le fanua, o le mea e aupito sili ona faanoanoa ai Taaletupa, ona e fa’i o le mafatia i le tusi ua tuuina atu i le latou aiga e o ese, ae ua fetaui tonu ma le maliu o le latou tina, o le latou sootaga lea ia Pulemagafa Nimo Taylor, e ana le fanua ua vevesi ai nei. O le Aso Faraile na saunoa ai Taaletupa, na momoli atu ai ma le malosi le isi tusi mai i le Public Trust e taofia ai le teu o lona tina i le fanua i Malifa.

O le finauga a le Public Trust, ua maliu Pulemagafa Nimo Taylor, e lei faia sana uili i lona afafine, le olomatua o Amelia Taylor, lea na ia aumaia tagata poo aiga ma nonofo i le fanua o loo vevesi ai nei. O lona uiga, o le afafine o Pulemagafa Nimo, o le auala lea o aiga o loo nofoia le fanua ua vevesi ai nei.

Fai mai foi le Public Trust, na faia le faamasinoga i le 1999, e tau saili ai, pe moni o le loomatua o Amelia, o le afafine moni o Pulemagafa, ina ia mafai ona tuu iai le malosiaga e avea ma tausimea (administrator) o le fanua. Peitai e lei mafai ona faamalieina suesuega a le faamasinoga i lena vaitau, o Amelia o le afafine moni o Pulemagafa.

Peitai na saunoa manino Taaletupa, o loo ia te ia faamaumauga uma o le faamasinoga aemaise kopi o le uili a le loomatua o Amelia na uili i le atalii o le atalii, o le atalii o le loomatua lea na uili iai e le loomatua le fanua, o loo nonofo ai nei.

O le atalii o le atalii o le atalii o le loomatua o Amelia, lea ua uili i ai le fanua e ana le ioega e nonofo ai lona tina ma le latou aiga. Na ta’ua e Taaletupa, “ua uma ona fai le uili, ma e toe pau le laasaga mulimuli lea o loo totoe o le probate poo le faamaonia faaletulafono lea o le uili, peitai ua maliu le toeaina, ae lei probate ina le fanua.”

“O le matou tina e lē lava sona malamalamaga i le talaaga atoa o le fanua ona o le tele o aso o lona soifua, na soifua i le latou aiga i Safune i Savaii. Faatoa tau maua nei lava sona malamalamaga ina ua faamatala lelei iai e lo’u uncle le faamatalaga atoa o le fanua lenei. O se mea faia’ina le malaga mai i Samoa o lo’u uncle ma sue a’u, auā pe tusa o le vaiaso lenei na taunuu mai ai le tusi mai i le Public Trust, ae o le vaiaso fou fai mai e ave le mataupu i le faamasinoga.”

“Na ona taunuu mai lava o lo’u uncle tuu uma mai pepa o faamaumauga o le uili, o faaiuga a le faamasinoga o le 1999, ma le faamatalaga e tuai ona toe foi i Amerika se’i fai sailiga o le mataupu.”

Saunoa Taaletupa, o le taimi nei ua tuuina atu faamaumauga uma i le latou loia, ae ua fiu foi e tuu o i le Public Trust ma ave iai kopi e tasi le faamatalaga, ua tatau ona o ese ma le fanua. “E oo foi le Ofisa o Faamatalaga ua fiu e sue le faaiuga o le mataupu o le 1999 ua lē toe maua, ae ua laki le matou o iai ma le matou kopi.”

E silia ma le eka le telē o le fanua, o le aiga lava o Taaletupa, ua silia i le 60 tausaga o nonofo ai, ae o isi aiga ua silia i le ta’i 20 tausaga ma ua mautu foi o latou laoa ma maota. E lē iloa se aso o le a toe fofoga ai lea mataupu i le faamasinoga.