Faatalanoaga – Afioga Fonotoe Nuafesili Pierre Lauofo

Faipule – Afioga Fonotoe Nuafesili Pierre Lauofo

Itumalo – Anoamaa i Sisifo

Ole vaiaso lenei na mafai ona faatalanoa ai le sui a faipule mai le itumalo o Anoamaa i Sisifo, le afioga Fonotoe Nuafesili Pierre Lauofo, e pei ona silafia o Fonotoe sa avea ma sui Palemia ile paeaiga talu ai peitai e lei mafai ona toe filifilia i se tofiga minisita ole paeaiga lenei.

Fesili – Fonotoe, o ā ni atinae tetele o lou itumalo ua tino mai talu ona e tulai mai ile tofiga faipule o lou itumalo?

Tali – O a’u na ou ulufale mai ile Palemene ile amataga ole 2005, na amata mai a lea ona ou galue e tautua le itumalo faapea foi le atunuu, aemaise foi le afioaga ma le ekalesia oloo o’u tautuaina. O atinae sa ave iai le faamuamua i lena foi vaitau o auala galue ma taligalu, ia e oo mai ile asō, o nisi o galuega ua mae’a a’o nisi galuega oloo faagasolo ile taimi nei faatasi ai ma nisi o galuega oloo tālia pea. E tele lava vaega na fesoasoani ai i lo’u itumalo, e lē gata foi i galuega a afioaga e fitu o lo’u itumalo ae faapea foi le fesoasoani na mafai ona tuuina atu i ekalesia eseese i lo’u itumalo e pei ole EFKS, Katoliko, AOG, Metotisi ae faapea foi le Aso Fitu Tutoatasi le SISDAC. Ia o galuega lava nei sa fesoasoani ai lo’u tamā ile itumalo, lea foi ua ou sau a’u ma faaauau ai pea.

Fesili – Ole ā se manaoga numera tasi o lou itumalo o iai i lenei taimi?

Tali – Masalo ole manaoga a ia ole itumalo oloo iai ile taimi nei, ole suavai. Ole faamae’aina o nai taligalu e lei mae’a ma le faaleleia o auala galue, toe a o Salelesi e lei oo iai se ta ile latou auala galue.

Fesili – Ole ā se leo o lou itumalo ma lau afioga ile pili lea ole lisiina o fanua tau Samoa?

Tali – Ole mataupu lena, o lea faatoa mae’a le folasaga ale Minisita, peitai ua malolo le fono. O lea la e iai lo’u faamoemoe oute lauga ai pe a a’e le fono ile masina o Mati, atonu ete finagalo malie, se’i mae’a lena fono, ae a faapea e toe maua se avanoa, ona e iai lo’u faaeteetega ile taimi lenei ona e lei oo se lauga ale maota ile pili.

Fesili – E lē mafai la ona aumai sou finagalo ile taimi lenei?

Tali – Ia ne’i te’i ua muamua ona ta talanoa ii ae la e muli fai le fono, ae masalo o nai manatu lautetele mo lenei taimi, ole agaga lea e aumai ai ele malo i la’u faalogo, ina ia faaaogā, ia iai se aogā mo i tatou. O tatou tofi o tatou fanua, e o faatasi la fanua ma suafa matai, o lo’u lea talitonuga ile tatou aganuu. Ole tulaga i o tatou tofi, e pei e iai so’u lagona foi lele o tatou tofi mai ile Atua, e faaaogā ina ia tatou manuia ai, ae lē oni tofi foi lea e aumai taatitia; auā a lē faaaogāina o tatou tofi e maua ai se fesoasoani poo se manuia ose aiga, ia e pei ua o tatou faatamala i o tatou tofi. Ae tatau ona iai se tulaga ia aogā o tatou tofi mo le tausiga o aiga, o lea la oute talanoa atu a’u ia aua o a’u ole Sa’o ole matou aiga, ia ae ole mea lea e tupu ile matou aiga, ua toatele ua nonofo i fafo ae ua tele o matou fanua, ia e lē mafai ona galueina uma e o’u aiga ia le tele ole mau fanua lea e iai.

Fesili – Ete lagolago la ile pili lea pe ete tetee?

Tali – E iai vaega oute lagolago ai ile pili, ae e iai foi vaega i lo’u talitonuga faaletulafono e lē workable ai le pili. E pei a na ou fai atu, ise manatu lautele ole malo lea e aumai, ia faaaogā lelei o tatou tofi, ia o ai a tetee i lena mea? Ae tatau la ona lelei se faataotoga, se tulafono e aiaia ai le faaaogāina o measina nei. Auā a lē lelei foi, ia ona iai foi lea o isi vaega e tutupu mai ai nisi o faafitauli. Ae a lelei ona malupuipuia le faataotoga ole tulafono ina ia sologa lelei le faaaogāina o fanua nei, e lē faigofie le tulafono ma le mea lea e taumafai ai le malo. Ia manatua foi e oe, ole mea lea e aumai e faapea e resitala ai fanua tau Samoa ile MNRE, ia e resitala ai le fanua ina ua mae’a ona saili le pule ole fanua. E resitala la le fanua i lalo ole suafa ole matai pule. Ia a e nofo la ma e mafaufau, e fia ni fanua ole atunuu ua mae’a ona saili ni pule, e pei o itu lena lea oute autilotilo atu iai e matuā lē faigofie a; ia o isi fanua e lē o iai ni matai, lona uiga e tatau ona saili muamua se matai ole aiga e pule ile fanua.

Fesili – O lona uiga ose mataupu e lavelave tele?

Tali – Ole matuā lavelave a, e tusa foi pe alu alu ae pasia le tulafono, e lē faapea e tuu atu loa gaioi loa.

Fesili – Tax a faifeau lea ua pasia. Ole ā lou finagalo a’o se finagalo o lou itumalo i lea pili e ui o lea ua pasia?

Tali – Ia a ou fua i lo’u itumalo masalo pe na’o le lua ni faifeau e ausia le $15 afe ile tausaga, o lona uiga e na’o le pau ia o faifeau e totogi tax. Ole mea la lena tatou te fia iloa pe toafia ni faifeau ole a mafai ona totogi ni a latou lafoga ile Inland Revenue.

Fesili – A’o fea na taatia ai lou finagalo, e ui o lea ua pasia le pili lea. Na e lagolagoina pe na e tetee ile pili lea?

Tali – E iai itu e tāua ai le faama’ite mai ele malo, e pei a na ou fai atu, ole toatele a o faifeau o lo’u itumalo e lē aafia, ae e ia nai faifeau ia e aafia, ole a faatino ai le totogiina o latou lafoga. Ia e fuafua a poo le ā le tulaga e tulai mai, auā o lea e lē o tetee mai le Katoliko ma isi ekalesia, se’i vaganā ai le EFKS lea e faatali nei se’i uma le fono tele i Malua. Ole mea lea oute nofo a’u ma ou mafaufau iai, o lea ua agai le malo i tax ale faifeau e toatasi, ae aisea ua lē agai ai le malo e tax ekalesia tetele poo mother ministries. Oute lē o iloa la poo se mea lena o lea e autilotilo e agai atu iai ile lumanai.

Fesili – Ole ā lou finagalo ile mataupu lea ile tatau ona palota mai o tagata i fafo?

Tali – Fai mai le alii Palemia, e leai se mea ole a palota mai ai fua tagata la e i fafo, afai lava ua o latou i fafo, ia faimalo ai i na atunuu i fafo, ae taatia mai pea le atunuu ia tatou oloo nonofo ma aumau ai i Samoa nei. Ae e iai foi le finau mai o fafo, e telē le latou tautua lea e fai mai ile atunuu, masalo ua 400 miliona ile tausaga le remittance lea ua sau. Ia a e taamilo i nuu i tua ma Savaii ile tele ole mau fale fou la e fau nei e aiga, o tupe ia e lafo mai fafo lea e fau ai. E tele foi ina pepese mai le malo i mau reforms ia e fai nei ma le mau atinae ae o fale o tagata ia e fau o tupe e lafo mai i fanau i fafo. Lea foi la e aumai ai le latou mau e tatau foi ona iai so latou leo ile faigamalo.

Fesili – Ole ā la lou finagalo, e tatau ona palota pe leai?

Tali – Masalo e lē ole taimi nei, auā e iai itu e faafaigata ai, ole cost e palota mai ai fafo, oute lē o iloa pe fia se cost auā e toatele atu Samoa la e i fafo nai lo Samoa o iinei. Ae a e silasila foi ile tatou palota lea e fai, e lei computerized le tatou system, o lea lava e manual, afai la e manual le system lea e fai ai le palota iinei, ia o ai la ole a o e manual mai le palota o fafo? Ole faatinoga lea oute autilotilo agai iai.

Fesili – Lona uiga o lou finagalo ete lagolago le palota mai o fafo ae e lē ole taimi nei?

Tali – Ioe, e lē ole taimi lenei ona e telē le process, ae tatou te oo lava iai ise taimi ile lumanai.

Fesili – Ole ā sou fingalo ile toe aumai ai ele malo ole tulafono lea ole Criminal Libel Law?

Tali – Na’o a’u a le faipule na lauga ai ile maota ile tulafono lea, ole tulafono, he has a wide application ile atunuu atoa, ae ole mea lea sa ou lauga iai, ole aafiaga i totonu o nuu ma afioaga. Sa ou avatua le faataitaiga, i vaega na tagofia ile fono ale matou nuu ile isi aso, na fai ai faasalaga, ia o mea ia o facebook a tamaiti ma teineiti ua fela’ua’i ai mau faamatalaga i totonu ole nuu, ia sa fai ai le finagalo ole nuu auā e matuia tele faaupuga na lafo, o lena la oute autilotilo a’u ia ile context lena, village context.

Fesili – Ete lagolago la ile toe aumai ai ele malo ole tulafono lea?

Tali – Oute lagolago ona o vaega ia i totonu o nuu, a’o mea ia o nusipepa ma isi mea ia, faitalia le malo ma na mea.

Fesili – Faamata e lē ole page lea ale OLP lea ua mafua ai ona toe aumai ele malo le tulafono lea, ua maitau atu le malo e pei e foliga mai ole a tau aliali mai ai ma isi mealilo ale malo?

Tali – Ia masalo ole mafuaaga lena, tate lē o iloa iai ile Palemia ma le Kapeneta poo le ā tonu le mafuaaga ua toe aumai ai, ae masalo a o lena. Ae o nai mea e fia faamanatu, ole laitiiti ia ole faasalaga lena e aumai ele tulafono, ia vagana ai se vaega ogaoga foi lea, o lena e fai mai le faasalaga e tolu masina ile falepuipui le maximum, ia poo le 750 iunite, ia pei se mea ula ea, ole isi itu lena, pei se mea tau faafefe ea.

Fesili – Ole ā sou oe finagalo i totonu ole Palemene ile taimi lenei, ina ua leai se Itu Agai, faatusatusa atu i paeaiga ua tuanai?

Tali E lua a vaega o so’u manatu, ia a’u lava ia, e tatau ona iai se Itu Agai, ae e tatau foi ona manatua ma malamalama le faipule i ona tiute faafaipule, e tusa lava pe leai se Itu Agai, ae a e manatu a oe i ou tiute faafaipule, ete responsible ma e accountable e faaleo finagalo o lou itumalo, ia e tatau ona faaleo. Ole mea foi lena oute iloa e a’u ia, ole ā se mea e aumai ele malo e lē o fetaui, ia e faaleo lava lo’u finagalo o a’u ole faipule. Faataitaiga, ole mataupu lea na lāgā ai so’u manatu ile falepuipui. Ia te au lava ia, oute lagolagoina le fai ole falepuipui fou, ose mea ua tatau ona fai, ae ole faafitauli ua fai si telē tele ole tau, ma e lē o manino foi le tau lea e aumai. O lea na tali mai a’u fesili ile vaega muamua o la’u lauga ae ole mea e lē o manino mai, pe fia sa’o le tau atoa ole galuega.

Fesili – Lau afioga, e 7.4 miliona lea na manumalo ai le uso ole Minisita o Tupe Maua (MOR), lea e fauina le galuega ole falepuipui, ae e iai isi tupe faaopoopo?

Tali – Ia e sa’o oe, manatua foi na tali loa le Minisita o Tupe, fai mai lana saunoaga, masalo e 15 miliona pe 20 miliona ia pe 25 foi miliona. Lea la na ou faaui lavaea ai auā e lē o manino ma ma’oti mai se aofaiga sa’o, ia ae tu a’e foi i luga le alii Palemia ma saunoa mai ma solofa uma atu a vaega ia.

Fesili – Ole pine faamau la lea o lou finagalo, tusa pe leai se Itu Agai ae tatau a ona fai tiute ole faipule ia?

Tali – Ioe e tatau a ona fai ou tiute faafaipule.

Fesili – Ole ā lou finagalo ile toe tuu faatasia ai nei ole Soifua Maloloina?

Tali – Ole Health, e telē a le lavelave ole mataupu lea. Na faataoto i la’u lauga ile pili e toe tau aumai le talaaga poo le talafaasolopito ile reform lea na fai ile 10 tausaga talu ai, auā e aumai le pili ile 2006 i totonu ole maota e vaelua ai le matagaluega, o la oute saofai ai i totonu. Ia ole manaia ia o mafuaaga na aumai ai i lena vaitaimi, sa iai foi ma la’u lagolago, auā e pei ona silafia, a’o lei aumaia le pili lea sa tele a faitioga na iai i lena vaitau, ae sa iai la se manatu, tatou o ile suiga lea atonu ole a telē ai se isi suiga ile auaunaga. Ole 2006, sa Minisita ai ole Soifua Maloloina Gatoloaifaana Amataga Alesana-Gidlow ae minisita lagolago ai Tuitama Dr Talalelei Tuitama. Ole 2013 ua aumai le isi pili, Minisita ole Soifua Maloloina ai Tuitama, ole pili la lena e aumai e faatuma’oti ai le Board ale NHS, e lē toe i lalo ole PSC. Ua fai a la ele Board lea faiga o tagata faigaluega, o totogi ma vaega uma. Ole 2014 toe aumai foi lea ole isi pili ma talia uma lava ele Palemene, ae o lea ua oo mai ile vaiaso na tea nei, ua aumai le isi pili e soloia uma ai le mau pili lea na aumai i tausaga ua alu. Ole mea lea e iai si tatou mea, a reform reform i luma toe reform i tua. Ole fesili la, e fia le cost ale malo na alu i lenei 10 tausaga na fai ai nei reform a’o le taimi na alu ai, a’o lea foi ole a toe foi a ile matagaluega e tasi? Ae ole mea pito sili ona ou faanoanoa ai, mai le 2006 e oo mai ile taimi nei, the same minister lea na fai mai ana miti ile amataga lea foi ua toe aumai le isi ana miti fou ile tausaga lenei e soloia uma ai isi ana miti sa iai ile 10 tausaga talu ai. O lona uiga e matuā leai a se fua lelei na fua mai i lenei 10 tausaga na fai ai nei reform.

Fesili – Ete lagolago la le toe tuufaatasia ole soifua maloloina?

Tali – Masalo e tutusa lava a’u ma le tele o isi tagata ole atunuu, ua lē iloa tonu poo fea lea e agai iai le Health. Pei ose matagaluega foi lele ua leai se focus, ua lē iloa pe alu i luma pe alu i tua, ua pei se vaa foi lele ua na’o le folau ae ua leai se tapasa. Ole isi mea oute popole ai ile vaega lea, sa tutoatasi lava le Komiti Faafoe ale falemai, sa seki foi e latou le scales o a latou totogi. Auā ole isi fesili lena ile Minisita, pe ole exercise lea ole a fai e toe foi mai i lalo ole PSC pe tuma’oti ai pea, ae manatua foi e iai a le scales o totogi ale PSC. How they gonna work that out? E lē mafai ona toe aumai i lalo totogi o fomai ma teine tausi soifua lea e iai. Auā o policies ale malo e tutusa lava totogi o level taitasi, principle levels, ACEO ma CEO. E lē faigofie la le luitau lenei.

Fesili – Ole ā lau plan ile isi palota, ete toe sau i lou itumalo?

Tali – Ole upu moni lava e lē o uma le fia tautua ile itumalo ma le atunuu. E iai foi o’u faamoemoega sa iai, ma e tumau a o’u faamoemoega. Ia e silasila foi le itumalo a o iai so’u aogā, ia e silasila foi le Atua, o tofiga uma mai ile Atua ma lona valaauina. Ole isi tulaga e avatu ai pea se manatu, o lo’u fiafia ia ile tulaga lea ole Public Services, faapea foi Private Sectors. Ole Public Services ale malo lea e iai nei, probably the most well educated public services in the Pacific Region compare i isi atunuu. I would like to see them given the opportunity to step up, ona ole faigamalo lava o iai nei ma le sau a’i mai ile amataga e taotaomia lava, ae e telē le taleni lea e iai ii ua tatau ona step up. Ile vaai mamao atu ile lumanai ia, ua tatau ona agai ane i luga ona ua matutua foi i latou o taitaia le malo i lenei taimi, ae ole autilotilo lena ile lumanai, ole vaai ise isi itulau fou, ole avanoa lelei a lena mo latou. Oute autilotilo foi, a omai i latou, latou te vaavaai foi ise isi faasinomaga e agai iai le atunuu.

Fesili – Fonotoe, sa e iai muamua ile Kapetena, sa e Sui Palemia, o lea ete iai foi i totonu ole HRPP. O ai se isi e mafai ona ia suia le alii Palemia o iai nei?

Tali – Ia e faamoemoe lava ile Atua, ne’i tatou vaai foi ise tama valevale ae sau tofiga ale Atua ole tama lena. Pei foi ole tama o Tavita, ia auā tatou te lē o iloa iai ile isi faigapalota o loma nei, pe te’i ua iai se isi vaega faaupufai, pe te’i ua tulai mai ose vaega e malosi tele. Tatou te lē iloa iai lena mea, auā i te’i ua tulai mai latou e fai le malo.

Fesili – Ole ā sou lagona ina ua filifilia le Kapeneta talu ai nei ae leai sou tofiga faaminisita ae o lea sa e Sui Palemia?

Tali – Ia e leai so’u lagona faanoanoa pe oute ita sa iai. Manatua foi e 47 sui ole HRPP ae na’o le 12 minisita 13 ile alii Palemia, e lē mafai la ona minisita uma. E pule lava le Palemia ia i lana filifiliga, afai foi na iai so’u aogā i lena vaitau, ia viia le Atua.

Fesili – Ole maitau atu a matou nei i tua faatasi ai ma tala salatua i lena vaitau, e foliga mai ua vaeluaina le HRPP. E ese le vaega a Tuilaepa, ese foi le vaega a Fonotoe, ole tama lea a Tuilaepa, a’o le tama lea a Fonotoe. Tele foi taimi na fesiligia ai le finagalo ole alii Palemia, ae tasi a le tala a Tuilaepa, o lea lava e maopoopo le HRPP. Ae ina ua filifili le Kapeneta, e lei filifilia e Tuilapea oe, a’o lea sa e Sui Palemia, faamata ose tui lea a Tuilaepa ia te oe?

Tali – Ia oute lē o malamalama, masalo e leai ailoga ose tui, oute lē o iloa poo se tui, afai foi ose tui, ia oute lē o iloa poo le tui ile ā. Ole ā le mafuaaga ole tui, oute lē o malamalama la iai i lona ia finagalo ma lona mafaufau sa iai, poo sana tui poo le ā le uiga o lea mea. Ia manatua foi na fai mai Tuilaepa, o lana tofiga o musumusuga ale Agaga Paia.

Fesili – Ole ā sau tau maitau i totonu ole HRPP, e faaauau le malosiaga ole HRPP ile taimi lenei mo le isi faigapalota?

Tali Masalo e faatoa maua se tali mautu ole fesili lena pe a lata ile faigapalota, auā o lea e iai nai tausaga ia e totoe, tatou te lē mailoa ni mea e tutupu. Tatou te lē o iloa foi poo ā nisi mea ale malo e faatino, tatou te lē o iloa foi pe iai nisi vaega faaupufai e tulai mai. E tele a mau mea lē mautinoa lea e iai. Masalo e faatoa tatou iloa a le malosi ole HRPP pe a lata atu ile isi faigapalota.

Fesili – O iai sau fuafuaga e fau sau vaega faaupufai e ese mai ile HRPP?

Tali – Ia e leai ni plans o iai i lenei taimi, tate lē o iloa iai, ae afai o iai sau plan e fai se ta vaega faaupufai a…hahahaha.

Ole faatalanoaga lena ma le sui ole itumalo o Anoamaa i Sisifo, le afioga Fonotoe Nuafesili Pierre Lauofo. Ole vaiaso a sau nei ole a maua ai le avanoa e faatalanoa ai le sui a faipule ole Itumalo o Gaga’emauga Numera 3, le afioga Laaulialemalietoa Leuatea Polataivao Schmidt.