Faaopoopo le isi 3 itula Radio Samoa 1593AM

O le moemitiga ua taunuu ma le tofāmamao ua faafeiloaia. O le Radio Samoa o le uluai leitio Samoa i Niu Sila atoa, ua ausia le matatia o le 24 itula mo ana faasalalauga i luga o le ea i le gagana Samoa mo le lima aso o le vaiaso.

Ua toe maua e le Radio Samoa isi itula e tolu mo ana faasalalauga, ma ua iai le faamoemoe o le masina fou o Novema aso 18, o le a lē toe motusia ai faasalalauga a le Radio Samoa i luga o le ea mai le itula e tolu  e pei ona  masani ai. Peitai o le a laulau loa ma faauauina lana tautua mo le 24 itula i le lima aso o le vaiaso, mai le Aso Gafua e oo atu i le Aso Faraile.

O le toe faaopoopoina o itula e tolu mo le tautua faifaipea a le Radio Samoa, ua tatafa mai ai ata o le tino mai o le moemitiga ua leva ona tatalo i ai ma tuu atu i le Atua. O se tauiviga sa a‘e i mauga ma ifo i vanu mo se vaitaimi umi sa feagai ma le susuga i le Faatonusili ma le Pulega o le Radio Samoa, e finauina ai lana miti ma le tofā mamao sa tuu i ai e le Atua mai tausaga ua mavae.

E ui ina umi se taimi, tele faigata ma faafitauli sa ui mai ai, peitai e lei iai se taimi na suia ai le moemitiga sa tulituliloa, pe faafeluafesasi foi le faamoemoe, ae sa taulai pea le silasila ma le vaavaai ma le mautinoa e iai le aso ma le taimi o le a tali mai ai le Atua e ala i le manaoga sa fau ao fau po.

O se feiloaiga ma le afioga i le Faatonu o le Radio Samoa, le susuga i le Faafeagaiga Lui Ponifasio, sa fesiligia ai i le tele o vaega sa tauasa mai ai i le tele o tausaga ua mavae seia oo mai i le taimi na maua ai lenei tala lelei.

Samoa Times:

O le toe faaopoopoina o le isi tolu itula mo faasalalauga a le Radio Samoa, lea o le a amataina i le masina fou, o lea ua taunuu ai le tofāmamao (vision) ma le moemitiga a lau susuga talu lava ona faavae mai lenei galuega i tausaga e tele ua mavae. Ou te manatua sa e ta‘ua o le faamoemoe o le leitio Samoa, ia tele ni taimi ma ia ausia le 24 itula i le aso mo lana tautua.

Muliagatele Lui Ponifasio:

Ioe e moni lava, o lea lava le auga ma le faamoemoe sa iai, e lē gata ina maua le leitio Samoa, ae sa naunau lava foi ina ia saga faateleina pea nisi itula ma taimi e faia ai ana faasalaluga, ma ia tulai mai o se leitio Samoa e oo atu i le 24 itula e pei ona e ta‘ua.

Samoa Times:

Ou te talitonu o le tofāmamao na faailoa e le Atua ia te oe. O ā ni laasaga ma ni auala sa tauasa mai ma amata ai le faatinoina o le manaoga ma le moemitiga mo le Radio Samoa?

Muliagatele Lui Poniofasio:

Ou te manatua sa na o le ono itula i le aso e tasi, peitai sa talia le talosaga ma maua ai aso e lima o le vaiaso sa amata ai le leitio mai le tausaga e 1999. Ia o le talosaga lava ma tu‘itu‘i pea e pei o le upu a le Tusi.

O le isi auala sa faaaogāina o le taumafai lea e totogi ese (buy out) isi polokalame sa iai i luga o le ea, ae aumai le taimi mo le Radio Samoa. E lei faigofie foi lena tulaga ona o le tele o seleni sa faaalu ai, peitai sa fai lava ma le mautinoa e fesoasoani mai le Atua mo le manaoga o loo tulituliloa.

Sa oo lava foi i le Faamasinoga le finau, e lē faapea sa soona finau vale, peitai sa finau lava foi e tusa ma le tulafono. O le faaiuga na aumai sa maua ai foi le isi faaopoopoga o taimi lea ua oo mai ai lava i lenei vaitaimi.

E ui i lea e lei mālōlō ai pea ma mapu le tu‘itu‘i ma le faatauanau, ina ua faamatuu e le tamaitai pule itula e tolu mo le polokalame a Korea, sa lē faigofie lea mataupu. Ua oo lava foi ina agai loa le talosaga i Korea lea e masani ona faaaogāina le tolu i le aoauli e oo i le ono i le afiafi.

Na maua tala ua agai Korea e fai le latou TV, o le ala lea sa toe taumafai ai loa e talanoa i Korea, pe lē tuu mai loa le leitio ma tatou, ae o e fai le latou TV. O le tausaga nei 2010, sa toe talosaga ai foi ma toe tauanau Korea, lea la ua tali mai. Masalo ua faatiga taliga i Korea le tu‘itu‘i atu pea i ai, ua mafua ai ona faigofie ona o a‘e tuu mai le latou tolu itula mo le Radio Samoa.

Samoa Times:

O ā ni faafitauli sa faafeagai a o taumafai mai, ma tau tulituliloa le manaoga o le Radio Samoa?

Muliagatele Lui Ponifasio:

E tele faigata ma faafitauli. Ou te talitonu o le faafitauli muamua lava o le tulaga tau seleni, auā e silafia e lē taugofie le faatupeina o le leitio. Ou te talitonu o le pogai foi lea o le lē mafai ona faaauau nisi tautua ma isi leitio sa iai, o le mafuaaga lava o seleni. E lē faigofie, e lē taugofie foi, aua foi ne‘i faaseseina se isi ma faapea ane e mafai ona fai.

Ua mae‘a ona ui mai e le Radio Samoa le tele o fitā ma faigata i le tulaga tau tupe, ma o lea lava foi e iai pea lena faafitauli ae taumafai lava. E lē o vaai i le faafitauli ae o loo finau pea ia manumalo i le faafitauli.

O le isi faigata sa faafeagai ma le leitio, ona o le taimi na aumaia ai se manaoga o le tamaitai pule, e faapea ua tatau ona aveese mai le leitio mai le nofoaga sa iai muamua. Ona talu ai o le fale sa iai ua manomia se galuega tele mo le toe faaleleia, ma e lei toe agavaa ai ona faaauau le iai pea o le leitio i le nofoaga lea i Mt Eden.

O le mea moni e lē faigofie ma lē taugofie foi le o ese mai, aemaise o se galuega tele le toe fausia o le nofoaga fou atoa ai ma le faatotogaina. Peitai sa malosi pea le tatalo ma valaau i le Atua e faasino mai ma fesoasoani mai. O le mafuaaga lea ua oo mai ai i Manukau le galuega, ia ae sa tagi lava i lima, tagi i le atunuu, ae faaleotele le tagi i le Atua.

O se tasi o faafitauli matautia tele o le taumafai atu e fai le galuega fou iinei, ae oo mai loa ma le faaletonu o le tamaoaiga o le lalolagi, aafia ai ma Niu Sila. Ou te talitonu o le tasi lea pine faamau o le malosi o talosaga, e lē gata i le aufaigaluega a le Atua, a o tatalo foi a tamā ma tina matutua o le atunuu, ma tagata uma, lea ua mafai ai ona faasaoina mai i le mamafa o le faaletonu sa iai o le tamaoaiga o le atunuu, peitai o lea lava o loo iai pea le tatou leitio.

O le saunoaga a le afioga i le Faatonu ua atagaia ai le agaga finau ma le lototele, ae o le maitau i ai sa iai lava lona mautinoa ma le talitonu atoatoa i le tofāmamao sa faavae mai ai le manaoga ma le moemitiga.

O le Radio Samoa e lē o maua mai se tupe i ni fesoasoani mai le malo poo se isi lava faalapotopotoga tau seleni, ae o loo tagi lava i lima le galuega ma faamalolosi e faatauanau pisinisi ma kamupani e faatau i ai le auaunaga. Ona pau lea o le auala o loo maua mai ai tupe o loo faagaioi ai le tautua ma le auaunaga.

E pei ona ta‘ua e Lui e lē taugofie le faatinoina o le leitio. E lē gata i lea o le totogiina foi o tagata faigaluega, auā o le mea moni e manaomia se aufaigaluega toatele ina ia faaleleia atili vaega eseese o le tautua. O le manaomia o tagata faigaluega, o le tele foi lea o vaeaga tupe faaalu mo totogi, aemaise ai o le tau ma le totogiina o pili, e ese mai ai le taugata tele o le taimi o loo faaaogāina i luga o le ea.

O le manatu foi lea ua toe tāpā ai nei ma sulufai atu i le mamalu o le atunuu, ina ia fesoasoani mai i le tulaga tau seleni. O le faaopoopoina o le tolu itula mo faasalalauga i le ea, o le toe faaopoopoina ai foi lea ma se vaega tupe tele o le a totogiina mo le faaauauina o faasalalauga.

O le Aso Tofi, aso 21 o le masina nei lava, ua faamoemoe o le a faataunuuina ai le leitiofoni a le Radio Samoa, ina ia fesoasoani atili ai mo le agai mai o suiga fou ma ona itula faaopoopo.

Na ta‘ua foi e Lui o le Aso Toonai ma le Aso Sa, o loo tuuina atu mo nai uso Tonga mo a latou foi polokalame, peitai ua o se avanoa ua toe silasila i ai ina ia toe faafoi mai ma ia taimi. E ui ina ua mae‘a ona sainia le maliliega ma le polokalame a Tonga, ae o le a toe talanoaina pea, ona o le manaoga ua tatau loa ona faataunuu le moemitiga ma le manaoga mo le 24 itula i le aso, mo le fitu aso o le vaiaso.