Faamatuu le eleele mo le Aoga Leataata o Tupulaga Pre-School

Sui o le Komiti Faafoe, sui o le kapeneta, ma sui o le Auckland Council sa latou molimuina ma talia pepa o le eleele
Sui o le Komiti Faafoe, sui o le kapeneta, ma sui o le Auckland Council sa latou molimuina ma talia pepa o le eleele

E sefulu lima tausaga o fai pea le galuega tu’itu’i ma faatauanau a le aoga a Leataata Pre-School i le Auckland Council ina ia faamatuu mai le fanua o loo tu ai le aoga i le itu i Sisifo o Aukilani i Massey se’i faatinoina ai nisi o galuega mo le a’oa’oina o le fanau.

O le faletua ia Laine Leata Tipi o le pule aoga lea o le aoga, ma le komiti faafoe faapea le ofisa o faiaoga i totonu o le aoga Leataata sa tutu faatasi e finauina lea mataupu i le pulega faaitumalo mo tausaga e tele.

E amata mai lea talosaga a’o tulai mai le pulenuu ia Bob Harvey a’o tuma’oti le pulega faaitumalo a Waitemata, faasolo mai ai ina ua lavea Waitemata i lalo o pulega faaitumalo a le Super City, ma tulai mai Tauaaletoa Len Brown i le tofi pulenuu, sa tau ataata mai ai le talosaga ua talia e Tauaaletoa Len Brown, peitai, na malolo Tauaaletoa Len Brown ae tulai mai Phil Geoff i le tofi pulenuu e pei ona iai i le taimi lenei, o tumau pea le faamoemoe.

O Gwen Nash o le faipule faalotoifale (councillor) lea sa iai i le vaitaimi o le pulenuu o Bob Havey, o ia lea sa ia tatalaina le uluai faleaoga a Leataata Pre-School e pei ona iai nei o ia foi sa finauina le car park a le aoga lea ua faaaogāina i le taimi nei.

I totonu o le sefululima tausaga, sa tele faigata ma fita sa luitauina ai le komiti faafoe faapea le aufaigaluega e ala lea i le tele o galuega sa manaomia mai le itumalo e tatau ona faamalieina faato’a faamatuu mai le fanua, ae sa galulue lava ma le punoua’i ma le lē faalogologo tiga, ona o le lagona e leai se mea e maua ma le filemu.

Faiaoga a le Aoga Leataata o Tupulaga Pre-School
Faiaoga a le Aoga Leataata o Tupulaga Pre-School

O asiasiga i totonu o le aoga, o fono e faatasi atu iai le komiti, faapea ma le vaavaai i luga o nusipepa poo iai ni tusitusiga faitioga a nisi o aiga o loo lata atu e uiga i le tulaga o loo tu ai le aoga. Sa lē mapu le tu’itu’i ma le agaga maualalo ma le faamoemoe maualuga e iai le taimi e tatalaina mai ai le faitotoa.

Pe a ma le fa tausaga talu ai, na afea ai loa e Len Brown le aoga a Leataata Pre-School ma faailoa iai o lea ua talia le talosaga a le aoga ma ua uma foi ona saini le pulenuu. Sa faavae lea lagona fiafia o le pulenuu ia Len Brown i le tele o ripoti lelei, e ala lea i galuega faatino i totonu o le aoga sa tuuina atu i le ofisa o le Council.

E tasi lava le faamoemoe maualuga ma le manulauti o le susuga i le tamaitai pule ma faiaoga faapea le komiti fafoe, ia avea lea eleele o loo tu ai le aoga ma nofoaga e avatu uma iai fanau e a’oa’oina ai, e le gata i fanau Samoa, ae o fanau uma o le Pasifika.

O nisi galuega lelei i totonu o le aoga o le mafai lea ona fesoasoani mo aiga ma fanau o loo manuia mai i le se’i (quarter) i pepa faigaluega, aemaise lava i latou sa faiaoga i Samoa, e o mai iinei ona galulue lea i totonu o Leataata Aoga Amata, ma auina atu i aoga faafaiaoga, ina ia faalautele ai lo latou silafia i galuega faiaoga i totonu o Niu Sila. O lea ua tulai mai Phil Goff i le tofi pulenuu i le taimi nei ma ua faamatuu mai ai foi ma pepa o le fanua.

O le taeao o le Aso Faraile na patipatia ai loa e le aoga amata a Leataata o Tupulaga Aoga Amata le lelei o le Atua i totonu o le aoga ina ua faamatuu mai e le Auckland Council le eleele lea mo galuega faatino a le aoga mo le agai i le lumanai.

O le agaga o le faafetai pei ona saunoa le taitai o le sauniga, ia Rev Paul Semau, o le Atua e malie ai manaoga o lana fanau i mea lelei, e lē tuai mai le Atua ae sau lava i lona taimi e faamalie ma tali i le manaoga. E pei ona iai lea aso i le tumutumu ai o mātua faapea fanau, o uo ma ē masani o loo iai lo latou tau’au i le lagolagoina o le aoga sa auai uma i lea aso e molimauina le tuuina atu o pepa o le eleele mai le Auckland Council i le pule aoga ma le komiti faafoe.

O le maualuga ma le matagofie o le aso o le faatasi atu ai lea o le tamaitai Minisita ia Hon Carmel Sepuloni lea na ta’ua e le tamaitai pule le telē o le sao o lea Minisita i galuega faatino i totonu o le aoga. Sa faapea foi ona auai atu iai ma le afioga i le Minisita ia Hon Aupito Su’a William Sio, faapea sui o le Auckland Council, sa tauaaoina pepa mo le aoga.

O le agaga faafetai i le afioga i le faletua pule ia Laine Leata Tipi ona o le lelei o le Atua ua tali mai ai i le talosaga ma le manaoga i totonu o le aoga. Faafetai foi i Minisita o le kapeneta i le lagolago malosi i tiute ma talosaga a le aoga o loo tuuina atu i totonu o le malo.

Ma lana faafetai mulimuli o le komiti faafoe ma faiaoga faapea le lagolago a mātua ua tini ai lau o le faamoemoe e pei ona tauasa mai ai i le tele o tausaga. Ua iai le faamoemoe o le aoga i le hall o loo iai, e tuuina i lalo i se taimi e lē o toe mamao ae fau ai se falesamoa mo galuega faatino a le aoga.