Faamata‘u e le Manu tapenaga o le Ipu o le lalolagi

Ua sosofa e le fiafia ma le loto ua malie lagona o le atunuu sa tapuaia le alofaiva o lana Manu Samoa i le taaloga faitaulia muamua ua mafai ona tafa ai se finagalo o le pulega o le Iuni lakapi a Niu Sila ma le faiaoga o le Olopeleki e agai mai i Samoa.

Ina ua pa ma salalau le tala ua tafa se finagalo o le Iuni a Niu Sila aemaise o le alii faiaoga o le All Blacks, e lei toe muta le faalogoina o tala feaveai solo i faasalalauga a nusipepa, o leitio ma televise i le lalolagi. Ua mafua ona o se taimi muamua o le a afea ai e le Olopeleki  a Niu Sila se atunuu laitiiti e pei o Samoa.

Fai mai nisi o lipoti o se tala faatupu lagona lea mo pulega o isi Iuni lakapi a le lalolagi aemaise o atunuu e malolosi tele i le itu tau seleni mo le atinae o le lakapi. O atunuu e pei o Ausetalia, Peretania, ma Aferika i Saute, auā o nisi ia o atunuu e lei malaga mai lava i se atunuu laitiiti o le Pasefika a latou aulakapi ta‘uta‘ua e pei o le Wallabies, o Egelani, ma le Springboks a Aferika i Saute.

Ina ua lalata le atunuu i Samoa ina faitau vaiaso tu laueleele le Olopeleki, na ave le tuualalo a le Malo e ala mai i le Palemia o le taitaifono foi o le Iuni Lakapi a Samoa, i o tatou tagata e faaali le uiga talimalo o soo se Samoa. E lei talitualimaina lea fanoga auā na vaaia le tau fu‘a o nuu ma afioaga, mai lava i le malaevaalele i Faleolo e oo mai i le taulaga i Apia.

E oo lava i nuu ma afioaga e lei oo i ai le Olopeleki i Upolu faapea ma Savaii, na matuā felanulanuai teuga aemaise o le faamamāina o aai ma faoāaai. Na oo lava teuga a nisi nuu e pei o le afioaga o Nofoalii i le fauina o se fata ma faatutū ai ata o le kapeteni o le Olopeleki ma le Manu Samoa, ae ogatotonu ai le ata o le taupou o loo lufilufiina le ‘ava.

Na lolofi i ai le toatele e fia maimoaina lea teuga matagofie aemaise e faafeagai lelei le ata lea ma se isi teuga o se paopao sa taula mai gataifale o le nuu i le vaega o loo iai tonu le faleaoga tu auala o Nofoalii.

O fu‘a sa faaituala lua i le alatele faapea fu‘a o le tagavai o Samoa sa tasisi i luma o laoa ma maota o aiga, o pisinisi ma faleoloa eseese, a o taavale foi latou sa fealamua‘i i soo se itulagi ma agiagia ai le tagavai o le Malo Tutoatasi.

O nei vaaiga uma e lē gata o teuga mo le taligamalo ae o le lagona faaosofia o le fiafia ma le mimita o tagata, ua masii mai le Olopeleki e fetaui ma le Manu Samoa i eleele o le aulakapi a le atunuu ae se‘i silamiō le tapuaiga, auā e ui lava ina matamata ma maimoa soo i taaloga e fetaui ai aulakapi e lua aemaise lava o le ‘au a Niu Sila, ae o lea o le a vaaitino i tama lakapi o le ‘au a Niu Sila o loo logologoā o latou tala i le lelei o le latou taaalo.

O le taunuu o le Olopeleki na faatitino ai le mimita o le loto o le Samoa, auā o le Aso Lua 7 o Iulai na faia ai le savali i le taulaga e faafeiloai ai ‘au uma e lua, na matuā maofa i le faatumulia. E muliga foi vaaiga i aso o le Sisigafu‘a ma isi sauniga tetele, i le faatumulia o le taulaga.

E fa‘i o le atunuu ae o malo malaga mai fafo mo le fia maimoaina o le taaloga. E tietie mai le Olopeleki i pasi na saunia, ae savavali mai lalo le Manu Samoa. O leo o pu o taavale ma leo o tagata na tau lē lagona ai se mea. O le feei ma tau valaau i suafa o alii lakapi, ae sa maoga leotele lava siuleo o le au fai foga uumi, masalo a lē o ni sui o aiga o alii lakapi Samoa o loo i le Olopeleki, o ni fai foga o loo manaonao.

E faapena foi i le tau valaau atu i tama o le Manu Samoa, ma e fa‘i o leo o le au faifoga uumi ae o leo foi o le itupa o alii ma le fanauiti. E amata ona savavali atu aulakapi e lua i faleie na saunia e alala ai, ua atili alu a‘e i luga le feei leo tetele o le atunu tapuai.

O le Aso Lulu le aso o le taaloga, o le taeao i le afioaga o Vaiala ma Moataa ma le vaega ua ta‘ua o le Apia Park o loo iai le malae taalo, ua amata ona pusa BBQ o faleaiga. O faleie ua faatutū mo le faatauina o taumafa ae o le taimi lea o le taeao ua amata vaaia le atunuu ua agai atu i le malae e saili ni nofoa lelei e maimoa ai.

E ta ane le 2 i le aoauli ua lē ofi le alatele i taavale, ma tagata ae o fale matamata ma vaega o le malae e leai ni fale e malu ai le au maimoa, ua faatumulia. E pei ona silafia o nai aso ae taunuu le faamoemoe ua toe faaitiitia mai le 12 afe tagata maimoa i le valu afe ona o le faaeteetega o le pulega o le malae faapea le Iuni lakapi a le atunuu i le saogalemu o tagata matamata ma tama lakapi o ‘au e lua.

O se tasi o vaaiga mālie i lea aso o le vaaia o nisi o tagata e galulue i fale faasalalau ma nusipepa ua agai atu ma ID o le media e maimoa ai i le taaloga. Na ona foliga o loo agai atu e faasalalau ma lipoti le taaloga, ae o le auga o le fia maimoa fua e leai se tupe e totogia. O se masani lava lea a le aufaasalalau ma tusitala i Samoa, e lē masani ona agai e faasalalau ma lipoti ni taaloga tetele poo isi foi taaloga e masani ona faia i le malae o le Apia Park.

Faaalia e se tasi o tamā matua sa maimoa i le fale matamata pito i uta na sosoo ma le laulau a le tusitala o lenei lipoti, ua matuā talitonu nei Niu Sila, ua mafai e Samoa ona talimalo i le toe masii mai o se isi aulakapi lauiloa, aemaise pe afai e toe iai se finagalo o le Iuni lakapi a Niu Sila e toe malaga mai lana Olopeleki.

O le finagalo o lea tamā matua le susuga Siaki Taufusi, o lana silasila i tapenaga uma e leai se mea na faaletonu. E oo lava i le taimi ua faatino le faamoemoe i le matagofie o mea uma aemaise o le itu sili na vivii e lea tamā matua, o le amio pulea o le aumaimoa.

Sa faapea e aliali ni uiga lē taupulea o le tupulaga poo nisi foi, ae sa to‘a mea uma. O pesega ma leo tetele o tagata e feei pe a faamalieina i se osofaiga a le Manu Samoa, na pau ia o vaaiga sa molimauina.

O le taimi na amata ai le taaloga ma faia le siva tau a le Manu Samoa ae o le Haka a le Olopeleki, na tau fai patipati uma ai le aofia ona o se vaaiga sili lea ona mataina i aso faapea. Sa manatu nisi o le a amata mai le haka ae osofai atu e le siva tau, peitai sa onosai le Manu ma ave le faaaloalo i le siva tau a le Olopeleki ona faatoa faatino lea o le latou siva tau masani.

O aga ia faatamalii o le tatou aulakapi i le faiaoga ma le pulega na matuā lagona ai le leoleoā o le tapuaiga a le atunuu aoao i soo se itu o le lalolagi. O le malosi o le Olopeleki e lei faavaivai ai le Manu Samoa.

O a latou sasi ma faaletonu na maimoaina e le atunuu ua avea lea ma se isi lesona mo i latou a o aga atu i le taamilosaga o le Ipu a le Pasefika faapea le Ipu o le lalolagi. Peitai o le lē solomuli o le Manu Samoa i le taaloga ma le taunuuga na oo i ai ‘ai, ua lava ma totoe lea e ta‘u atu ai i le lalolagi o le lakapi, e lei faatamala le Manu Samoa i ana sauniuniga ma tapenaga.

Talosia ia toe o mai le Olopeleki, pe faapea mai foi le Wallabies a Ausetalia poo le Springboks a Aferika i Saute, o latou lea o le sosoo ai mo se isi taaloga i Samoa poo Fiti aemaise o Tonga.

O ‘ai o le taaloga, Manu Samoa 16 – Olopeleki 25. O ni ‘ai pito itiiti lea ua masofa ai tapenaga a le Olopeleki i se taaloga ma le tatou aulakapi. Tatou te lē o toe fia manatua le tatou faia‘ina leaga i le Olopeleki i se tasi o taaloga ua mavae lea na oo i le selau o latou ‘ai.

O le faamalo a le atunuu i tamafanau sa tauina le taua, ia manuia o latou faamoemoega mo isi taaloga o loo sosoo ai nei.

Photo by: Jordan Kwan Photo by: Jordan Kwan Photo by: Jordan Kwan Photo by: Jordan Kwan Photo by: Jordan Kwan Photo by: Jordan Kwan Photo by: Jordan Kwan Photo by: Jordan Kwan Photo by: Jordan Kwan