“Eli se lua ma lafo iai matou ona tanu lea”

Le tamā matua le afioga Nanai Liu Tokuma male toalua o lona uso ua maliu le tina o Talafulu Valusaga Tokuma
Le tamā matua le afioga Nanai Liu Tokuma male toalua o lona uso ua maliu le tina o Talafulu Valusaga Tokuma

“Ole toeaina lea e ese mai lava i isi tamauli na aumai ma galulue i Samoa, ma ole toeaina sa fai ma ona tamā le palagi Siamani na ia vaaia le Komisi o eleele i na ona po o pulega a Siamani ile atunuu”.

Ole faamatalaga lea ale tina o Talafulu Valusaga Tokuma e lagolago ile faamatalaga ale tamā matua o Nanai Liu Tokuma o Sogi oloo nofoia se vaega o eleele oloo finauina nei ele Malo o ana meatotino, ma ua tatau ai loa ona faasee uma aiga ole nuu i Falealuniu.

Na faamatala le tina o Talafulu ose mau paolo ile aiga na nonofo male uso o Nanai Liu faatoa 19 ona tausaga. O lea ua 68 nei tausaga o lona soifua ma e leai se mea o galo ia te ia o faamatalaga tuu fofoga ole mafuaaga na nofoia ai ele aiga o lona toalua se vaega ole nuu o Sogi.

“O la‘u tala lenei ile Malo, afai e tumau pea le tou finagalo e aveese matou, ua matou malilie e aumai se masini e sua ai se lua tele ona lafo uma lea iai o matou ma matou meatotino ma tanu ai, ae matou te lē o ese ma eleele nei”.

Na faamatala le afioga Nanai Liu Tokuma e faapea, ole tamā o lona tamā le toeaina o Tokuma Torurae, sa aumai faapitoa i taimi o pulega a Siamani i Samoa e faigaluega mole alii Siamani sa avea ma faauluuluga ole Komisi o eleele poo le Land Commission.

“Sa fai ai lava le tamaloa ma ona tamā i na aso seia oo ina iai le mea na tupu ina ua molia lo‘u tama ile maliu ose tagata”. Na faamatala Nanai na faia le faaiuga ale faamasinoga i na ona po e sala oti lona tuaa, ae e toalua ni alii Saina na taufetuli atu ma faailoa ile au faaoosala e lē ole tamā o lo‘u tamā na faia le faalavelave ae ose isi alii Saina.

Ole mafuaaga lea na faia ai le faaiuga ale Malo i lea vaitaimi e nonofo i eleele oloo faamautu ai nei i Sogi. E lē o manatua e Nanai pe fia le telē ole fanua ae na faailoa mai e lana loia le susuga Pa‘u Mulitalo Tafaogalupe, e silia ile sefulu eka le telē ole eleele.

Ina ua oo mai ina tutoatasi Samoa e pei ona faamatala Nanai, na te manatua na fai le saunoaga ale Palemia muamua ole atunuu, le afioga Mataafa Fiame Faumuina Mulinuu II, e nonofo ai pea i latou ile fanua ose taui mole tuua‘ia sese ole tamā o lona tuaa ile taimi o pulega a Siamani.

Le susuga ile Loia ua finauina eleele ole aiga le susuga Pa‘u Mulitalo Tafaogalupe male susuga Nanai Liu Tokuma o Sogi
Le susuga ile Loia ua finauina eleele ole aiga le susuga Pa‘u Mulitalo Tafaogalupe male susuga Nanai Liu Tokuma o Sogi

“O le mafuaaga lena o la‘u finauga ua tuuina atu nei ile loia e ave le mataupu ile faamasinoga”. Na fesiligia Nanai pe iai ni faamaumauga o ana mau ae o lana saunoaga e leai. Peitai ua ia faia se faamatalaga tauto e tuuina atu ile faamasinoga e lagolago ai lana mau ile mea na tupu male mafuaaga na nofoia ai e lo latou aiga eleele i Sogi.

Ua faailoa ele loia ale aiga oloo tapenaina le mataupu atoa, e lē faigofie sailiiliga oloo faia ina ia malosi le mataupu mole silasila ale faamasinoga. “O le mataupu lenei e ese ai lava i mataupu oloo aafia ai isi aiga uma o Sogi, ona ole aiga lenei oloo iai le molimau tāua e lē tatau ai ona aveesea”, ole saunoaga mai lea ile loia le susuga Pa’u Mulitalo Tafaogalupe.

Ile talanoaga male tina o Talafulu na ia faamatala lona lagona ootia ona e lē o nofonofo lelei lo latou aiga ile faaiuga ua avatu ele Malo. Na ia faaalia e tele tusi ua avatu ua logo ai i latou e oese loa ma fanua, peitai oloo talitonu le tina, ole Atua e faia faaiuga tonu ma sa‘o e maua ai le tali o lo latou faanoanoa.

Mole silafia e ta‘i kuata eka ua ofo ele Malo mo aiga uma o Sogi e faatau lava le fasi fanua ole aiga ile tau e $40 afe. E ese mai ai male $3 afe tala e ave ile aiga e tapena ese ai a latou meatotino ma faasee atu loa e faamautu i fanua i Falelauniu.

Ose faamatalaga ale afioga Nanai Liu Tokuma e iai lona talitonuga e lē o suiga ole tau ua mafua ai ona faia le faaiuga i aiga uma o Sogi. “Oute iloa e iai kamupani ma pisinisi oloo mananao e omai e faaaogā le eleele ae lē o suiga ole tau e pei ona saunoa soo le alii Palemia”.

Ua fitu augatupulaga o faamautu pea le aiga o Tokuma i eleele oloo latou nofoia i Sogi tusa lea ole silia ile selau tausaga.