“E! ka fia ‘ai mamoe”

O ituaiga mamoe nei ua fai ai nei lafu mamoe i Samoa
O ituaiga mamoe nei ua fai ai nei lafu mamoe i Samoa

Ua lē lavavā foi e tagata tausami le moa. Ma ua amata foi ona siisii i luga le tau ole pauna moa latou. Ole kuata muamua ole tausaga sa maua pusamoa ile na ole $30tala. Sa lagona ai foi le matamuli o isi aiga e fai a latou faalavelave pei o maliu i pusa moa ona ose vaaiga faapea ose oloa taugofie. Taimi nei ua toe a‘e foi ile $40 ma ona tupu. E leai se mapusaga o maua i faatoaga povi ma mamoe ona e maoae foi o latou tau. Peitai ole oi oi tetele ole toatele ile taugata o taumafa aisa ma oloa mai fafo, ua faasolo atu ai nei ina atinae laueleele i lafu manu.

Tusa lava poo fea le tele o pa povi i Samoa e taugata lava povi i faleoloa. Ae ole mamoe ua na‘o tagata e tetele totogi e gafatia le tau e faatau ai mamoe, ona o luga atu lava ole $5tala ile pauna e maua ai.

Ua maitau ele au tausi aiga, le taugofie ole tamai mamoe e fasi mai ma auauai mo meaai. Oloo maua le mamoe atoa ile selau tala ma ona tupu, mai le ofisa o faatoaga i Nafanua.

Ole taimi nei oloo tau faafailele mamoe na aumai i Ausetalia ina ia faatupulaia ai pea le lava o taumafa mole atunuu.

Na ta‘ua ele tamaitai ofisa ole ofisa o faatoaga i Nafanua, e lima tausaga oloo faafailele ai mamoe nei mai Ausetalia ina ia masani ile tatou tau ma ia iloa o latou uiga ma faapena ai ona faatupulaia ma tufatufa atu foi ile atunuu. Ole taimi nei, ua tusa male 100 le au faifaatoaga mamoe, e ese mai pa mamoe ale ofisa o faatoaga ile mafa ma Tanumalala. O lafu nei na amata mai mamoe faapitoa mo atunuu vevela sa faafailele mai Fiti, lea ua ta‘ape ai nei i Upolu ma Savaii.

Na molimau le tamaitai ofisa ile amatamata maiga o lana pa mamoe. Sa na ole tasi, e pei lava ose tamai fagafao ale latou aiga atoa.

`Ua onosai lava lona manumanu i lona togalaau ae se‘i tau faalata le tamai mamoe. Ole tasi lena lea ua fanau mai ai le isi mamoe male isi mamoe male isi male isi. E mafai ona fanau faalua le mamoe ile tausaga. A soifua maloloina lava e mafai foi ona ia fanaua mai se masaga tolu.

Ole anufe ua fai ma fili ole mamoe

“Ua tele mamoe e mamate ona ole anufe. Ma ole mafuaaga tonu lava lena ole vaevae ole poloka e tuu iai manu.” Afai ose kuata eka e tatau ona vae fā, toso le uaea ia maualuga aua ne‘i sao iai ni maile, auā e osofaia foi e taifau mamoe. Peitai, e lē tatau ona sili atu ile lua vaiaso o tuua mamoe ise poloka, ona e maua ai le anufe ile palapala ma aafia ai le meaola.

Ae ole togafiti e pe ai le anufe, ina ia faasee ise isi poloka manu ae tuu ai le avanoa lea mose isi tolu ile fā vaiaso, e toe oo mai iai mamoe ua mamate anufe ma toe ola le vao.

“Ole manu e toeititi lava ‘ai i soo se laau, ma e eseese foi le ‘ai ale mamoe male povi, a oto ele povi le vao ofe, e na‘o lau lava male vaega mu‘amu‘a ole tumutumu ole vaoofe. E ese mai le mamoe, e ‘ai lava e oo ile tafu‘e ole vao, ona o laugutu ole manu e tiaa tele pe a faatusa i laugutu ole povi e vaivai.”

Ua faamauina le faasolo lava ina tele tagata taitoatasi o talosagaina le fia maua o tamai mamoe e fafaga, ina ua iloa ane, e sili atu lava le fafaga ole mamoe e taugofie nai lo le faatali ile taimi e pa‘ū ai le tau o mamoe mai fafo.

Ose faamanuiaga ua galulue faatasi ai nei le ofisa o faatoaga i Nafanua ma tagata taitoatasi o talosagaina mamoe. “Pau le mea e manaomia ole fai lea ose pa uaea, ia saogalemu ai mamoe, ma ia vaevae, e alu atu le asiasiga ale ofisa mole faamaoniga ua atoatoa ma saogalemu mamoe ile lotoā ua tapena.” Ose tasi lea o sini ole meleniuma 2015, na tulaga silia ai Samoa i atunuu uma ole Pasefika. Ina ua uma ane e na‘o Samoa lava na ausia le ‘afa ole Sini, “Ole lava o taumafa.”

Ia e lē gata o faatoaga o taumafa e fua i luga ma i‘o ile palapala, ae o lafumanu. E talitonu le tusitala ua lata mai lava le taimi e fiu ai e tausami le mamoe, ma faaaogā i faalavelave faapei ona faaaogā iai puaa ma povi.