Auai le Palemia ma lana aumalaga i le Fono Malo Aufaatasi

Sa toesea ma le atunuu le taitai o le Malo ma lana aumalaga sa auai le Afioga i le Alii Palemia, Susuga Tuilaepa Sailele Malielegaoi mo fono e lua o loo faia i le aai o Niu Ioka i Amerika lea na amatalia i le Aso Lua o le vaiaso alu ai ae mae‘a i le aso 28 o Setema 2014.

Na muamua faia le Fono Lona 69 a Malo Aufaatasi ma o lea fono sa faia i le laumua o Malo Aufaatasi i Niu Ioka e talanoa ai mataupu i le tulaga ua iai taumafaiga e ausia sini o le mileniuma poo le mellenium development goals. E agai foi talanoaga i le faatulagaina lea o vaega o atinae e faamuamua i ai le faamamafa i tala atu o le tausaga fou 2015.
Na faia foi ma le isi Fono Faapitoa a Taitai o le Lalolagi, sa taloina e le Failautusi Aoao o Malo Aufaatasi e soalaupule ai le Tulaga i Suiga o le Tau. E talanoaina i lea fono mataupu tāua e faatatau i le Suiga o le Tau e fesoasoani i le faamautuina o se Feagaiga Faavaomalo i le 2015.

O lenei feagaiga o le taumafai lea ia agai tonu e foia faafitauli o loo feagai ma le lalolagi ona o le suiga o le tau. O mataupu uma nei sa fofola i lumāmea i le fono a atunuu laiti tauatiae sa usuia i Samoa i le amataga o le masina nei o Setema e pei ona sa alo atu i ai le atunuu i lana taligamalo tele.

O le aumalaga a Samoa o loo o faatasi ma le Afioga i le Palemia ma lona faletua, o loo aofia ai le Afioga i le Minisita Lagolago o le Matagaluega a le Palemia ma le Kapeneta, Afioga Peseta Vaifou Tevaga; le Ofisa Sili o Pulega o le Matagaluega o le Vaifafo ma Fefaatauaiga, Afioga Aiono Mose Su‘a; ma le Pule o Tapenaga mo le Fono Tele Lona Tolu a Malo Aufaatasi mo Atumotu Tauatiae, Afioga Faalavaau Perina Sila.

Faailoa e le PM fuafuaga a Samoa ausia taiala o suiga o le tau
O le fono a atunuu o le lalolagi i Niu Ioka o loo finauina ai e atunuu laiti ni gaioiga vave e taofia ai suiga o le tau ua faailoa ai e le taitai o le Malo le afioga i le Palemia susuga Tuilaepa Lupesoliai Sailele Malielegaoi, nisi o taumafaiga o le a faatino e Samoa.

I le saunoaga a le afioga i le Palemia o Samoa i luma o taitai o Malo i lea fonotaga na ia faailoa ai e ao i taitai o atunuu ma tagata o loo faasufi gata lo latou talitonuga i aafiaga o suiga o le tau, o taiala ua faataoto e atunuu laiti o le a manuia ai o latou tamaoaiga.

Faaalia e Tuilaepa e le gata ina manuia o latou tamaoaiga ae o le a faasaoina ai foi o latou atunuu mai fesuiaiga o le tau. O le luitau ua togi atu e le Palemia o Samoa i le lalolagi, o le mulimulitai lea i taiala ua faataoto e atunuu laiti tauatiae e ui ina lē taualoa ma amanaia e malo tetele ma malolosi.

Ua tufa atu e Tuilaepa i malo nisi o fuafuaga ma galuega ua faatino e Samoa e faafetaui ai suiga o le tau, e pei o le tuu atoa o fuafuaga e ausia ai e Samoa le 20 pasene o kasa lē manaomia le carbon neutrality i le tausaga e 2030.

O le ausia o lea fuafuaga o le a faaitiitia ai e lo tatou atunuu le faaaogāina o oloa mai fafo e gaosi ai malosiaga poo fossil fuels i le 10 pasene lea o loo faaatulaga e tatau ona ausia lea tulaga i le tausaga e 2016. Ua faataoto foi fuafuaga mo le ausia e Samoa o le selau pasene o le faaaogāina o malosiaga faafouina poo renewable energy e ala i le gaosia o le eletise i le tausaga e 2017.