Atinae falelaau i Sapapalii ma Savaia Lefaga faafetaui suiga o le tau

O le Polokalame na tatalina i le aso Faraile ua mavae, i Sapapalii Savaii ua fa’aigoaina fa’apea; “Ia fa’amalosia auala e atia’e ai Fa’atoaga i le Pasefika e tete’e atu ai i fesuiaiga o le tau”.
O le afioga i le Minisita o Faatoaga ma Faigafaiva Le Mamea Ropati na saunoa e tatalaina ose vaega o le faaaliga o faatoaga ma faigafaiva i Savaii. I lana saunoaga na muamua ai ona ia faafetaia le Malō o Amerika(USAID) fa’apea le Fa’alapotopotoga o atunu’u o le Pasefika le SPC, mo le ‘faiga pa’aga ma le Malō o Samoa ua mafai ai ona fa’ataunu’uina le fa’amoemoe, e tatala aloaia le falela’au.

“O le autū o le Polokalame lenei a le Pasefika; “Ia iloilo ma fa’aaogā auala fa’aonapo nei e atia’e ai fa’atoaga, ina ia fa’amalosia le tulaga anagatā i le fetaia’i ai ma fesuiaiga o le tau, aemaise auala ‘ese’ese mo le gaosia ma le gafataulimaina o taumafa mai laufanua o atunu’u o le Pasefika e aofia ai Fiti, Kiribati, Samoa, Solomona, Tongama Vanuatu.

O lenei taumafaiga i Samoa nei, ua fesoasoani iai le Matagaluega o Fa’atoaga ma Faiga faiva ina ia tapena ai afioaga o Sapapalii nei ma Savaia i Lefaga, fa’apea nu’u tu-tuaoi, i metotia ma auala ‘ese’ese e tali atu ai i fesuiaiga o le tau. Ua mafua ona filifilia nei alalafaga e lua ona o le tulaga tutusa o iai i le ma’ale’ale pe a feagai ma mala fa’ale-natura. E tutusa lelei o lā a’afiaga i le amata mai i atumauga seia o’oa tu i le gataifale. O le talitonuga o le au-va’aitau faimai; o a’afiaga o le tau i atumauga, e a’afia ai foi le gataifale.

O le fa’atupeina o lenei Polokalame e pei ona ta’ua, e tauala mai i la tatou paaga masani le Malō o Amerika (USAid). Peitai o le atina’eina o fa’atoaga i Samoa, o lo’o gafa lea ma le Matagaluega o Fa’atoaga ma Faigafaiva, aemaise lava itu tau i le fausiaina o faiga fa’avae e fa’aleleia ai ma fa’ateleina fua o fa’aeleelega.

E tusa male 40% o tagata Samoa o lo’o galueina fa’atoaga auā o le poutū lea o le tamaoaiga o le atunu’u, aemaise lava i le sailia o taumafa tatau. E lē gata i lea, ae fa’apea foi le maua ai o le 10% o le tamaoaiga o Samoa (GDP) mai I fa’atoaga.
I le taimi nei, ua fa’atupulaia foi le tamaoaiga o Samoa mai le atina’e o Turisi–Fa’atoaga (Agro-tourism), e ala i feso’otaiga o fa’atoaga ma maketi, ma ua fa’ateleina ai le fa’atau atu o fua o fa’aeleeleaga i faletalimalo ma fale’aiga.

O falelaau e lua ua fa’atupeina i lalo o lenei polokalame i Sapapalii nei ma Savaia – Lefaga, ua fa’apitoa lea mo le fa’afaileleina ma fa’ateleina o tamai laau mo le mamalu o le au faifa’atoaga i ia alalafaga.

E fa’amoemoe fo’i o le a avea ia falelaau ma nofoaga e fa’atautaia ai a’oa’oga mo le au faifa’atoaga, ma ia maua ai laau totō i taimi uma, aemaise lava i taimi pe ā tulai mai mala fa’ale-natura e pei o afā, lologa, mugalā ma isi.
E talitonu le SPC ma le Matagaluega o Fa’atoaga ma Faigafaiva faapea; a fa’ateleina tama’i laau totō e tufatufa atu i faifa’atoaga, o le ā fa’ateleina ai foi le aofai o laau e totō ma fa’ateleina ai le taumafaina e tagata, ma siitia ai le soifua maloloina e ala i taumafa tatau ma taumafa paleni.
O le a galulue so’oso’otauau le Ofisa o Fa’atoaga i Salelologa ma le alalafaga o Sapapalii i le pulea ma le fa’agaoioia o le falelaau, seia oo ina maea le poloketi (SPC/USAid) ia Setema 2015. Pe ā mae’a le poloketi, o le upu moni e fia ta’u atu, tatou telē fia vaai ise falelaau gaogao e leai ni laau i totonu, ona ua fa’apea ua ma’ea le polokalame.
Ia manatua foi, o lea ua fa’atupeina e a tatoupaaga mai le SPC ma USAid le fausiaina o le falelaau ma mea faigaluega, ae o loo faatinoina e le Matagaluega o Fa’atoaga a’oa’oga, fautuaga ma isi galuega fesoasoani. Ae o le matafaioi a lo outou alalafaga, o le tausia; ma va’ava’ai ma fa’aaogā le falelaau.
A mae’a lenei sauniga ma tatala aloaia lenei falelaau, ona fa’amatu’u atu loa lea i Alii ma Faipule o Sapapalii mo le fa’aaogaina tatau e pei ona ta’ua muamua. E fa’aauau pea le galuega lagolago ma faufautua a le Matagaluega o Fa’atoaga ma Faigafaiva, e fa’amalosi’au ma fesoasoani ile mamalu o le aufaifaatoaga ina ia u’unaia atili le atina’e o fa’atoaga mo le manuia o le afioaga nei.
Ma i lenei itulā, e avea lenei avanoa e molimoli atu ai la’u fa’afetai i le SPC, i le filifilia ai o Samoa e avea o se tasi atunu’u e fa’atino ai lenei polokalame. Fa’afetai foi i Polokalame mo Atina’e a le Malō o Amerika, mo le fa’atupeina o lenei polokalame. Se vaaiga i nisi o sui o le ofisa o faatoaga ma sui o le afio’aga o Sapapalii ina ua tatala le falelaau poo le nursery. O loo aofia ai ma le susuga ile faafeagaiga o le EFKS le susuga ‘Auatama

O laau nei ua faafailele ile falelaau o le a tufa atu ma toto ose tapenaga e faafetaui ai suiga o le tau