Amata gasolo le au galulue mai le Pasefika mo faatoaga i Ausetalia

O le vaiaso nei o loo fuafua e amata ai ona taunuu i Ausetalia i latou mai atumotu o le Pasefika ua lautogia e saili mai ai ni tagata faigaluega, mo galuega fai faatoaga faavaitaimi, e pei ona sa faasalalau ai nei avanoa i le tausaga e 2007.
O nei galuega o le a agai atu i ai le au galulue, o le pikiina pe selesele faatoaga o laau aina suamalie i le setete o Vitoria, o le setete tonu foi lea o loo aasa ai le toasa o le mau afi o loo sasao ai.
O lenei suiga o le polokalame o tagata galulue a Ausetalia, o se gaoioiga ina ia tau foia ai le utiuti o tagata e galulue i faatoaga a le atunuu, aemaise foi o se auala lelei e fesoasoani ai foi i le tamaoaiga o atumotu o le Pasefika.
O le uluai aumalaga la lenei mai lenei polokalame, lea o le a malaga mai ai tagata e toa 2,500 mai Tonga, Vanuatu, Kilipati, ma Papua Niu Kini. Ua tuuina atu i nei tagata ni visa faigaluega mo se vaitaimi le tumau, inai a galulue ai faavaitaimi i le seleseleina o na faatoaga.
E lei aofia ai Samoa i lea vaega amata o le polokalame e pei lava ona taua mai le uluai taimi na agiga ai faamatalaga o lenei fuafuaga. E pei ona silafia, o Samoa o loo iai pea i latou i le polokalame foi faapea mo le galulue i faatoaga i Niu Sila nei. Peitai na mulimuli ane salalau mai foi nisi tala i se tasi o kamupani na agai sao atu lava ma faasalalau a latou avanoa faigaluega faapea i totonu o Samoa, lea foi na tele ai ni feteenaiga o manatu i le talitonuina o le moni o lena kamupani, ma e oo mai le taimi nei, e lei toe aliae lava se tala poo fea ua fai i ai lena faatumuga pepa mo talosaga i avanoa faigaluega, na faia i Samoa.
O loo faatali pea la Samoa pe mata e ono afea i latou e Ausetalia i le latou polokalame lenei.