Aisea ua nonofo ai i Sogi?

O tua tonu ole maota lenei oloo iai le tamai nuu oloo nonofo ai le aiga o ē na tutupu mai ia Tokuma
O tua tonu ole maota lenei oloo iai le tamai nuu oloo nonofo ai le aiga o ē na tutupu mai ia Tokuma

“E leai ma se tagata Samoa poo se taitai ole atunuu, ua fesiligia matou, pe aisea ua matou nonofo ai iinei. Ae afai ae fesiligia a‘u, ole tali e fai iai, e leai sau feau ete fesili ai. Auā e lē iloa ese isi poo le ā le mea ua matou nonofo ai iinei.”

Talu ai ua faitau tausaga talu ona ave ele malo fanua oloo faafesagai ma le falepuipui i Tafaigata e tapena iai aiga oloo nonofo i Sogi. Ae ua maitauina ele Tusitala, e iai lava aiga e lē o usitaia lea faatonuga ale malo, ae ua atagia mai nei e iai foi a latou mafuaaga e lē o mafai ona faamalieina. Ua tele foi faatalanoaga ma soalaupulega o lenei mataupu ile va o loia ma le faamasinoga.

Ua tele foi ni tusitusiga e faatatau lava ile matupu lea e tasi, ole aveesea o tagata mai Sogi. Ua uma ona tala ese le falesa, ma faatū le malumalu fou i Falelauniu e fesagai ma le fanuatanu i Tafaigata, oloo teu ai tagata na maliliu ile Sunami.

Ua tele foi aiga na usitaia le faatonuga ale malo, e maua fasi fanua i Falelauniu ise tau pa‘ū, ma avatu iai se vaega tupe e tapena ai a latou meatotino i na fanua fou. Ole taimi nei, ua lausiusi maumaga ma mautu fale o aiga sa nonofo i Sogi lea ua faamautu i Tafaigata i fanua e faafeasagai ma le falepuipui.

E lē o toe tele ni aiga o totoe i Sogi. I fanua oloo i tua ane ole fale tele mo ofisa ole malo, le Tui Atua Tupua Tamasese Efi, TATTE lea ua fausia ile tulaga sa tu ai le faleoloa ole Esetete Tausi, le WESTEC. Na fau le isi falesa i totonu ole togatogo, faapea e lolotu iai tagata oloo nonofo i lea vaiaai.

Peitai, e lē o mapu alo o Tokuma ile finauina lea ole latou nofoaga i Sogi. Ole faaiuga ole masina o Ianuari, na talanoa ai Nanai Liliu ina ua malaga mai i Samoa. Faapea, “O lea faatoa uma mai foi le matou feiloaiga, fai mai le malo ua tatau ona lava faamasinoga, ae totogi e matou o latou taimi oloo faamaimau ile mea lea. Ma ua fai mai o molimau uma oloo avatu o mea pepelo.”

Ole Susuga Mulitalo Pa‘u le alii loia ua taumafai nei e faaleo le latou aiā ile eleele lenei. Ile talanoa a Nanai, na ia ta‘ua ai, “Ua fai iai le tama e leai se feau e taofi ai le mea e mananao iai le aiga Sogi.”

Talanoa Nanai, “E leai foi se aiā e fai ai fua le mea lea matou te mananao ai. Leai se mea e fai ai fua matou. Pau le mea sili ona leaga, e leai se isi e fesili mai, poo le ā le mea na ala ai ona matou nonofo iinei.”

“Na‘o le aumai o eviction note mai le malo, matou te oese, ae leai se isi e fesili pe aisea ua matou nonofo ai iinei.” Ole tali e fai iai, “E leai sau feau ete fesili ai, auā e lē iloa ese isi poo le ā le mea ua matou nonofo ai iinei. Ua lē iloa pea aisea ua manao ai le malo matou te o ese ae, ae na matou feola ane lava iinei.”

O o‘u mātua oloo tatanu i Magiagi

“Ole 76 ai lenei o tausaga o lo‘u tagata; ua maliliu le au matutua. Ua maliu foi le alii matua ua 85 ona tausaga, na feola uma ane lava iinei.”

Na toe foi le talanoa a Nanai i tua, “O Tokuma lo‘u tamā ole tagata Solomona. Na usugafa ile tamaitai Manono ma maua ai le la fanau e 13 tama ma teine. Na maliliu lava iinei o‘u matua, oloo lagomau uma i Magiagi.”

“O lo‘u tamā sa avetaavale ile Esetete, sa faigaluega ile pule. Sa iai le Casino i gatai, sosoo ma le Bowling Green sosoo loa ma le Casino.” Na molimau foi le isi uso o Nanai, e nofo i Niu Sila, “ua tusa ole 80 ile 90 tausaga, ole taimi muamua lea ua fesiligia ai fanua.”

Ua fiu e aumai tusi matou te oese. Ole mea lea na faato‘a e matou mātua, ole taimi muamua lea ua tupu ai sea mea. Ole isi mea e sili ona ou ita ai, ole tele o mea lea e tutupu, ae lē se‘i fesili pe na faapefea ona matou omai. E 13 matou le fanau, na matou ola uma lava iinei.”

Fesiligia faamaumauga a Siamani

E oo mai nei oloo sailia pea ele fanau lenei, faamaumauga a Siamani e faatatau ile latou tamā. Ae ole latou fetuutuunaiga e faatatau i faamaumauga o tagata nei na aumaia e Siamani, oloo taumate, “Pe na aumai Tokuma faatoa 11 tausaga le matua mai Solomona.”

Ole isi faamatalaga na faalogo iai le fanau, ole latou tamā, “sa iai ona mātua fai o tagata Siamani. E laitiiti tele ile taimi na aveese ai mai lona aiga. Lē iloa pe na alu e tae alala ae maua e tagata leaga ma tuu i luga ole vaa.”

I manatunatuga o Nanai ma lona uso, ole latou tamā na maliu ile 1967. Ae o faamatalaga mai taimi o Siamani e faatatau i o latou mātua, e faaipoipo Tokuma ile latou tina, ile 1937 ae pe ā ma le 46 tausaga o lona matua.

Pe a fuafua ile 11 tausaga ole latou tamā ile 1900 na aumai ai i Samoa, e lē o iloa tonu pe na aumai faatamauli e Siamani pe na fai ma tama ase ulugalii Siamani. E lē o maua ni faamaoniga ua na o taumatematega, ae oloo sailia pea.

Ole isi mau ale fanau lea ale toeaina, ole faasologa mai lava lea o tagata ole latou aiga na galulue mo le malo, mai taimi o Siamani, ma faasolo ma ai lava seia oo mai i taimi o Niu Sila ma le WESTEC, e oo mai lava ile taimi nei, oloo galulue pea a latou fanau mo le Malo.

Ua oo faamaumauga a Ekalesia le sailiga ale fanau, ona ole naunau lava ia maua se faamatalaga tonu ole latou tamā, ma le mafuaaga tonu ole nonofo ai i Sogi. Ae leai lava ma se tasi o fesili mai, pe aisea ua matou nonofo ai iinei. Auā e leai ma se isi nate iloa.”