“A’e Ao ole Malo faitau au mea na e saini” …Tuilaepa Sailelei Malielegaoi

Ua agiga i luga o faasalalauga le pese fou ua pese ai nei le afioga ile Tama Aiga ia Tupua Tamasese Efi, o lē sa avea ma Ao ole Malo o Samoa ile sefulu tausaga ua mavae e faapea, sa faamalosia o Ia e saini le tulafono ole Resitalaina o fanua faaleaganuu 2008 (LTR 2008).

Ole maua ole avanoa ole Samoa Times ma le Radio Samoa ile taitai ole atunuu le afioga ia Tuilapea Lupesoliai Sailele Malielegaoi i lana malaga mai e auai ile fonotaga o suiga ole tau, sa tuuina atu sa’o ai lava ni fesili mo le malamalaaga ole atunuu i lea fatuga fou poo le ā sona finagalo.

Ole fesili na tuuina atu e Eti Taualapini ia Tuilaepa, “Ua popole Tui Atua Tupua Tamasese Efi ile tulafono ua aafia ai fanua faaleaganuu ma ia faapea mai, e lei sa’o le faamatalaina atu ele Loia Sili ia te ia ole tulafono ole Resitalaina o fanua faaleaganuu 2008, faatasi ai ma le faapea sa faamalosia o ia ona sainia le tulafono Resitalaina o fanua faaleaganuu 2008. Ole ā sou finagalo?

Na tali Tuilaepa, “Na saini e Tupua le tulafono, o la e atoatoa, ae ole faafitauli, ole lē malamalama, ae sa avea muamua ma Palemia, sa aoga foi faaloia. E leai lava se galuega faa-Ao ole Malo e fai, e na’o le nofonofo a ma vaai mea ia e talau atu e vaai iai.”

O lona uiga mai le Aso Gafua ile Aso Sa sa tatau ona faitau pepa, e leai se mataupu e talanoaina ile Palemene e le oo ile Ao ole Malo, ina ia malamalama.”

“Ole mea lea a tofia ai se isi e avea ma Ao ole Malo, ose tagata galue, ae le na’o le saofai ile mamalu. Ae ia galue, faitau ma ia malamalama, ae le na’o le ao ole totogi ma nofonofo.”

“Ole mea muamua lena. Ole vaega lona lua, e tasi lava lana fautua, e na’o le Palemia. E na’o le Palemia lava e fautuaina le Ao ole Malo. A iai se mataupu e lē malamalama ai, ona valaau mai lea oute ala atu e ma te talanoa”.

“Ile sefulu tausaga na tulai mai ai, e na’o le faalua na valaau mai oute alu atu e ma te talanoa. Ole mataupu muamua na valaau mai ai oute alu atu e mate talanoa ai, ole kasino, ai ona ua faitau i tusitusiga ma ia teena ai lona sainia ole kasino, ona sa iai foi itu tetee”.

“Sa faaali mai lona lē fiafia ia te au, ona ua lē faalogo lana failautusi ia te ia. Ai sa fai se faatonuga a Tupua i lana failautusi e tago ia e vaai mataupu oloo avatu e saini, a o’o loa ile mataupu ole kasino ona tago lea e aveese e nate lē sainia, peitai ai ua avatu mataupu e lei tago le failautusi siaki, ona avatu ai foi lea ia Tupua tago Tupua saini ae lē faitaua. Ole lesona lelei foi lea mo le Ao ole Malo, “A e Ao ole Malo faitau au mea na e saini”. Na talanoa mai lea ia te au i lona faanoanoa i lona sainia ole tulafono, ona ou fai atu lea iai, e leai se uiga e tate talanoa iai o la ua uma ona e sainia le tulafono o la ua ave ma ua pasia ele Palemene, ma ole Palemene foi ma sui e 50 oloo iai, o sui na ole atunuu atoa, o tupu ma e’e, o lona uiga e lē mafai ona e taofia mea ua ioeina e Samoa atoa, ae tatau ona e saini, ae faitau muamua ona saini ai lea”.

“Ole tulafono lona lua na valaau mai ai a’u e mate talanoa ai e manao ia te au e taofi, ole tulafono e taofia mai ai faipule feosoosofai solo”.

Na faamanino ele taitai ole atunuu lea tulafono e faapea, “Afai na sau se faipule ile HRPP ina ua mae’a le faigapalota, ae uma la’u tofiga e lē lavea ile Kapeneta, ona ita lea ma teva, ma manao e sui se itu faaupufai e alu iai. O loo iai lava le aiātatau e alu ese ai lea faipule mai le vaega faaupufai ale HRPP, ae ia fai la le amiotonu. Ia toe foi e fai i tagata o lona itumalo na filifilia o ia o lea ole a sui le itu faaupufai e agai ona toe fai lea ole faigapalota”.

Na ta’ua foi e Tuilaepa, “Na ou fai ia Tupua, e matuā sese a o lau faatofala’iga, e lē o agai le tulafono e puipui le itu ititi ole vaega faaupufai oloo totoe, le taimi lea o loo taitai mai e Le Mamea Ropati le Itu agai, ae agai le tulafono e puipui le malo, ina ia aua ne’i toe tupu mai le mea lea na tupu i lou vaitaimi”.

“O e manatua lou vaitaimi, sa 2/3 le matou (HRPP) ae e kami ifo i tua fai lua faufauga ma Vaai Kolone. O lea la na sasi ai Vaai ole matou Palemia muamua na o matou tuuina i luga, ua matuai galo ai ia Vaai le mea na iai, ona ole vaai ile Power”. O faufauga ia na aafia ai Vaai ma fai ai le la soofaatasi ma Tupua ma fai ai loa le (vote of no confidence) (se faiga palota e faailoa ai e lē o faia tiute ose Palemia, pe e lē o talafeagai foi lona tulai mai le tofi.) O ina lea na pa’u ai loa Tofilau Eti Alesana ile vaitaimi lea, a’o avea a’u ma minisita o tupe”.

“Na ou toe fai atu lea ia Tupua, a tofi ele Atua Samoa ma ona taitai, ia o tatou iloa ona faamamalu i tofiga mai ile Atua, ma ia o tatou puipui le Malo oloo faavae ile Atua.”

“Ae oute lei alu ese mai, na ou fai foi iai, poo ā tulafono ma maopoopoga na pasia mai le tutoatasi, e tate feoti lava, e tumau pea le maopopoga e oo ile faavavau, ona ole tulafono lenei. Ose tulafono pito i sili ona tāua mo le maopoopoga ole malo. Ona ma talitaliē lava lea ma fai ma tala”.

“Na ou alu loa faaalu ma pasia le tulafono ae sa tetee lava Tupua, sa avatu lana tusi umi lava ia te au. Ole mea la ua tupu, ua tele atunuu ole Pasefika ua taumafai e fai le tulafono lea, e lē mafai, ona e tatau ona maua le 2/3 ole Palemene.”

Ole tulafono lenei na faailoa ele afioga ile Palemia, e na’o Samoa lava le atunuu ole Pasefika oloo iai. Ose tulafono e faigata tele ona pasia ona seiloga e mafuli le 2/3 ole kapeneta, peitai ona olea e ile HRPP le malosiaga. Ole taimi foi lenei e faia ai mea faigata, auā le malupuipuia ole malo o Samoa.

Na toe tulitatao atu ele fesili a Taualapini ia Tuilaepa, “O lona uiga la e sa’o Tui Atua o lea na e faamalosia o ia e saini le tulafono?”

Na tali Tuilaepa, “E leai, e ese le tulafono lea, mai le tulafono ole Resitalaina o fanua faaleaganuu 2008, e lei fesili mai ia te au Tupua, masalo na saili ile loia e pei ona ia ta’ua”.

Ole tali lea ale afioga ile Palemia ile mataupu ua laga mai nei e lana afioga ile Tui Atua e faapea na faamalosia o ia e saini le tulafono.