40 tausaga faatoa fau se faletalimalo i Taumeasina

Ua tuanai tausaga tau amata o galuega mo le atinaeina o Samoa auā lona tamaoaiga, ma o taimi foi ia ua tuanai lea ua tusa nei ma le fasefulu tausaga na amata ona galueaina ai ma le eleele i Taumeasina.  O le uluai kamupani mai Amerika a se alii milionea e suafa i a George Hadley na latou eli le oneone ma faaloloto le gataifale o le nofoaga ma fausia ai ni motu se lua ma le faamoemoe e fau ai le faletalimalo e igoa o le Royal Samoa hotel. Na saunoa le alii Palemia susuga Tuilaepa Lupesoliai Sailele Malielegaoi, na mae‘a ia galuega ma toe foi ai i Amerika lea alii milionea, e lei toe foi mai ma leai ai lava ma se faletalimalo. Na sosoo ma isi tausaga na agai mai ai nisi o le aufaipisinisi mai fafo ma latou feiloai foi ma le Malo, ma fuafua e fau ni faletalimalo i le nofoaga, peitai e leai ma se atina‘e na taunuu. Ae o le tausaga e 2012 i le masina o Ianuari na feiloai ai le taitai o le Malo ma sui o le kamupani mai Papua Niu Kini o le Lamana, ma latou folafola ai lo latou fia fau o se faletalimalo i Taumeasina.
Ua tuanai lena tausaga ae ua oo mai i le aso 8 o Iuni 2013, ua toe taliu mai i Samoa sui o lea kamupani faatasi ai ma le sui o le Malo Papua Niu Kini ma suaina loa le eleele mo le amatalia o le galuega. O se fiafiaga lea i le taitai o le Malo ona o lana saunoaga autū na ia ta‘ua ai, o lea faatoa oo i le taimi e omai moni ai ni tagata e iai tupe e faatino ai se atinae tau faletalimalo.
I le tele o isi fuafuaga faapea i tausaga ua mavae, o le uluai kamupani lea ua taunuu a latou folafolaga ma ua avea nei ma pine faamau i talafaasolopito o atinae faapea sa taumafai mai ai isi tagata faipisinisi i fafo, e lē o taunuu lava a latou folafolaga.
E $140 miliona tala Samoa le tau atoa o le atinae ma o le 30 miliona o le a faaalu i le toe tanuina faamaualuga o le motu ma fau se pa e siomia atoa ai. O le vaegatupe atoa e 110 miliona o le a fau ai le faletalimalo e 80 potu ma fale e 25 e tutū faataamilomilo e nonofi ai foi tagata tafafao, atoa ai ma le fausia o ni faleaiga, o se potu fono ma isi vaega e manaomia i atinae tetele faapea.
O le paia maualuga i le afioaga o Moataa i le afifio o Asi ma Asi tainane le afio o Tofaeono ma tama ia Fuata ma Tamapua na saunia faaaloaloga faaleaganuu mo sui o le Lamana Group faapea le Ao Mamalu o le Malo, le Palemia ma le susuga i le faafeagaiga Rev Taipisia Leilua sa saunia le lotu puupuu faapea ma le aufaipese a le ekalesia EFKS a Moataa na saunia viiga. O le saunoaga a le sui o le Malo o Papua Niu Kini na ia faafetaia ai le Malo o Samoa i le lagolago ua tuuina atu ma sa tauaao ai i le palemia o Samoa se siakitupe e $50,000 tupe NZ, o se meaalofa mo le faailogaina o le Tutoatasi talu ai nei o Samoa.
Sa foai foi e le sui o lea Malo se siakitupe e $5,000 tupe Niu Sila mo le galuega o le faleaoga a le afioaga o Moataa o loo fuafua e fausia i se taimi e lē o toe mamao.