Tuufaatasi kolisi maualuluga o le laumua i le Tutoatasi & Vaiaso o le Gagana Samoa

10/06/11 || Tusia: Leautuli Malaeta Sauvao ||

  • Faatali Iosua Esera (Taitaifono talu ai o le FAGASA), Leautuli‘ilagi Taotua Sauvao (Taitaifono faaitumalo o Ueligitone o le FAGASA), Galumalemana Hunkin (Taitaifono aoao o le FAGASA), Aliimuamua Nofo Lalau (Faiaoga o le Gagana Samoa i le kolisi a Porirua) - Tagai i le Sooatulau mo le tala (itu. 25)

    Faatali Iosua Esera (Taitaifono talu ai o le FAGASA), Leautuli‘ilagi Taotua Sauvao (Taitaifono faaitumalo o Ueligitone o le FAGASA), Galumalemana Hunkin (Taitaifono aoao o le FAGASA), Aliimuamua Nofo Lalau (Faiaoga o le Gagana Samoa i le kolisi a Porirua) – Tagai i le Sooatulau mo le tala (itu. 25)

O le Aso Lua, 31 o Me na tuufaatasi ai kolisi e fitu o le itumalo o Ueligitone e faamanatu le Tutoatasi ma le Vaiaso o le Gagana Samoa e ala i pesega, siva, faleaitu, solo ma le sulaina o toga a Samoa.

O le kolisi a teine o Ueligitone i Sasa‘e na tali ai lea faatasiga ma sa faatasia i ai le kolisi a Rongotai, Porirua, St Patricks Silverstream, St Patricks i Kilbirnie, St Bernadette, Bishop Viard, ma St Catherines. O se aso matagofie ona sa auai sui o malo faaaloalogia i le afioga i le Minisita o Tagata o Atumotu, Hon Te Heuheu ma le afioga i le Komesina Sili o Samoa, Asi Tuiataga Blakelock ma le masiofo ia Helen faapea ma Taitai o le FAGASA sa valaauina ai, Galumalemana Hunkin, Faatili Esera ma Leautuli‘ilagi Taotua Sauvao.

O le susuga i faafeagaiga ia Rev.Vaega‘au Liko na saunia le lotu ae saunoa le susuga ia Rev. Tautiaga Mamea e fai ma sui o le valaaulia i le lauga autū o le aso. Na matuā saunia lelei foi faafiafiaga na saunia e kolisi taitasi, aemaise le mālie o le faleaitu na faatinoina e le Kolisi a Porirua, ae na mataina foi le matagofie o le togiga a le Kolisi o Bishop Viard ma le latou siva mauluulu. E leai se kolisi na faatamala ia latou pesega ma siva.

O tamaitai o ‘Ote Tautiaga ma Sieni Fanualelei na faitauina ni a la solo na tusia, ae o le tamaitai o Gwendoline Aperila na sola ma le sulaina o toga na ia faaaogāina mai le tusi o Sulatoga (Sauvao, L.2008).

Manaia le faaleoga o upu e Gwendoline ma le fegauiai o lona leo i lea taleni o le sulatoga. Sa iai foi se tamaitai palagi mai le vasega o le gagana Samoa a Vitoria na ia faatinoa se lauga faasamoa i lea aso. Manaia le faalogo atu i isi tagata o tautatala mai i la tatou gagana.

O le susuga i le tamaitai faiaoga ia Emuei Ma‘ia‘i na fai ma fofoga o le aso, ae o le fetalaiga ia Togiamanu na fetalai mo faaaloaloga i malo faaaloalogia. O le fetalaiga ia Faatili Esera na fetalai mo malo.

E toe momoli atu ai le faamalo ma le faafetai tele i faiaoga ma mātua i le faatāuaina o le gagana Samoa e ala i le faamanatuina lelei o le Tutoatasi ma le Vaiaso o le Gagana Samoa i Niu Sila.

Comments are closed.