Aue! o mafatiga ua oia ai Kalaiesetete, le aai ua lafotuina i le mafui‘e 6.3

12/03/11 || Tusia: Tala Milo ||

  • Si aiga mai Fasitoo, ua faapea mai e sili le toe foi i Samoa, faafitauli o le vai ma le eletise motusia, pefu le auala tetele faamai

    Si aiga mai Fasitoo, ua faapea mai e sili le toe foi i Samoa, faafitauli o le vai ma le eletise motusia, pefu le auala tetele faamai

  • Liz Keneti ma tama fanau  Iunivesite Canterbury, afaina faleaoga, faailoga fesili le faaauauina

    Liz Keneti ma tama fanau Iunivesite Canterbury, afaina faleaoga, faailoga fesili le faaauauina

  • Faauliuli Lemi (Savaia Lefaga) nonofo i le fale taavale. Na ia tamoe i fafo ae fetogiai i puipui o le fale, Aranui

    Faauliuli Lemi (Savaia Lefaga) nonofo i le fale taavale. Na ia tamoe i fafo ae fetogiai i puipui o le fale, Aranui

  • Malumalu SISDAC Ekalesia AsoFitu Tutoatasi Cashel St, taitaia Pstr Meki Fesolai ua faaleagaina

    Malumalu SISDAC Ekalesia AsoFitu Tutoatasi Cashel St, taitaia Pstr Meki Fesolai ua faaleagaina

  • Fale Tuilaepa, si tina utuvai tau faasaosao mo lona aiga, motusia eletise toe leai se vai

    Fale Tuilaepa, si tina utuvai tau faasaosao mo lona aiga, motusia eletise toe leai se vai

  • Aiga Samoa ua malepe le fale i Aranui, talai le faleie e le saogalemu i le pefu

    Aiga Samoa ua malepe le fale i Aranui, talai le faleie e le saogalemu i le pefu

  • Se tasi o tina Samoa i Aranui, mo se fesoasoani ua matua afaina lona maota, alu le aso o tatali i le uumi o laina

    Se tasi o tina Samoa i Aranui, mo se fesoasoani ua matua afaina lona maota, alu le aso o tatali i le uumi o laina

  • Sasao tele le pefu, fale fetafai aiga Samoa Aranui, tapena atu i le nofoaga o sulufaiga, fesoasoani sui Samoa Times e la'u ulo

    Sasao tele le pefu, fale fetafai aiga Samoa Aranui, tapena atu i le nofoaga o sulufaiga, fesoasoani sui Samoa Times e la’u ulo

  • Sao pusa eleni, ae masofa le faleoloa Paresh i Kilmore, o loo faatau ai le Samoa Times

    Sao pusa eleni, ae masofa le faleoloa Paresh i Kilmore, o loo faatau ai le Samoa Times

  • Ua le mautonu le toeaina, sili toe tapena ese, mafatiaga i Aranui ua tiga oona

    Ua le mautonu le toeaina, sili toe tapena ese, mafatiaga i Aranui ua tiga oona

O le sefulu tolu ai nei o aso talu ona luluina Kalaiesetete i le mafui‘e ma ufitia i le ao pogisa, o le aai ua nutipalaina, o le fatu ua nutimomoia, pagā lea ua faigata i ni upu ona tafiesea le matuitui o puapuaga, ua 166 soifua ua maimau, tele fale ua faaleagaina ma tagata ua fememeai lagona aemaise moemitiga ua faapipiliina, tulai mai o se aai ua gata le faamoemoe.

Peitai ua lasi fesoasoani e tauala eseese mai atunuu i fafo aemaise le malo o Niu Sila ma le anoano o faalapotopotoga tuma‘oti, ma ua leai se vaipanoa ua lei oo i ai le alofa faasalafa mai mo tagata Kalaiesetete.

O pitonuu afaina nei i le itu i Sasae o Kalaiesetete lea o loo toatele tagata Samoa e alala ai, pei o Aranui, Bexley, Shirley, Brighton, Avonside, lea sa matuā pagatia i le motusia o le eletise ma le vai, o auala mavaevae i lologa ina ua pa alapaipa tetele ma le oneone uliuli ua faaputuputu i luga o auala e pei ni tamai maugamu.

O le isi faafitauli tele ua tulai mai o fale lē ta‘ua sa matuā manaomia, aemaise le puipuia o le soifua maloloina, e ui ina sa iai se faaseā ma le tomumu mai o tatou pitonuu nei ona ua talitonu latou ua ave lava le faamuamua a le pulenuu Bob Parker ma le Palemia o John Key i le fatu o le taulaga, ae faagalogalo tagata o loo soifua ma feofeoai le mautinoa.

Na asia e sui o le Samoa Times, le leitio Siufofoga o le Penina o Samoa, faapea sui o le Televise Samoa pitonuu o Aranui ma faatalanoa ai o tatou tagata e tusa ma mafatiaga.

O le tina o Fale Tuilaepa (Manono), mafatia i le suavai utiuti ma le eletise, lagona lona matuā fefe tele pau lava lea o si ana fanau ia ola, o se faamatalaga a Faauliuli Lemi (Savaia Lefaga), na fetogiai solo lona tino i le puipui o lona fale, totolo i fafo mo se mapusaga, lea ua nonofo ma lona aiga i le faletaavale.

O le tamā matua o Toetu Faatili (Sapo‘e), na ato ia i lalo ma le laulau a o faitau lana nusipepa Samoa Times.

Na momo‘e i fafo oso i lana taavale, peitai e lei umi ae vivili pa‘u o le taavale ona o lologa ma poloka ai i lena vaipanoa mo se lima itula.

Alu pea le asia o tatou tagata feiloai atu ia Pstr Siaosi Toailoa ma lona aiga, ua mafatia faalua le maota o lenei aiga i Bexley, leai se vai ma se eletise ma ua mautu atu i se tasi o aiga.

Molimauina le toatele o si o tatou atunuu na mapu atu i fale o sulufaiga (welfare centres) na saunia ma o Burnside ma Aranui lea sa galulue (volunteers) ai sui o le Samoa Times  faatasi ma le toatele o Samoa na ofoina atu taimi e fesoasoani ai.

Nisi o malumalu ua matuā faaleagaina, pei o le St Pauls Pacific Trinity Church (Rev Lapana Faletolu), afaina foi le maota o le galuega i Pages Rd ma na saunoa le alii faifeau e ui ina ua lasi mafatiaga ma le tiga oona ae maua pea le lototele ma le filemu o le Alii, faapena i le malumalu Ekalesia Aso Fitu (SISDAC) taitaia e Pstr Meki Fesolai ua leai foi ua solofa, atoa ma nisi o falesa AOG (susuga Tavita Seumanutafa) ma nai afaina laiti o le tele o falesa ma maota o faifeau.

Asiasi atu sui o le nusipepa i le faletaavale o le susuga faifeau EFKS Pelenato Fonoti ma lona auaiga sa nonofo ai, faapea le faletua Leonie Waterhouse i Shirley auā o pitonuu mafatia ia, faasolo ane i le tausi matagaluega Neru Tiatia ua afaina le maota o le galuega ma mapu atu i le fale se tasi o matafale o le aulotu.

O le taimi nei a o lei alu lenei lomiga, ua ofoina mai fesoasoani eseese tau tupe mai le Red Cross, pei o Hardship Grants, aemaise le WINZ i vouchers mo meaai ma penisini maua fua, o fale ua afaina aemaise le soifua maloloina mo le vaaia o le fomai e leai se totogi, ma o loo taumafai pea le auaunaga e logo i tatou tagata.

O loo iai foi le numera vili fua 0800663003 mo se fesoasoani i le gagana Samoa (Income Support) ae faanoanoa le loto ona e sulu atu i o tatou lava tagata ae saputu mai le suesuevale i fesili ae o taimi o mafatiaga.

O ni ripoti ia mai si o tatou atunuu o loo afaina i Kalaiesetete, aisea ea tatou te lē fesoasoania‘i ai faatasi?

Ua toe a‘e nei aoga ae ua vaeluaina e share e kolisi e lua le faleaoga e tasi, e amata le isi kolisi mai le 8am -12pm ona o atu lea o le isi kolisi e faauma le aso, ma o se polokalame faanenefu lea ua iai nai fanau i lenei taimi.

O loo lapataia pea o tatou tagata atumotu Pasefika  mo taimi o fonotaga e taulogologo i ai faamatalaga e maua ai fesoasoani, ma o taimi faapenei ua aiga faatasi ma lalago faatasi tagata uma mo se toe faaleleia o aiga taitasi.

E ui ina mautinoa le popole ma le atuatuvale, o soifua ua maimau ma mea totino ua faaleagaina, ae faafetai i le Atua e lē uma lona alofa, aemaise uiga eseese ua faaalia ai lona alofa tele mo Kalaiesetete.

Comments are closed.