Na e asamo mo le poto salalau, lea ua faafeao oe e le poto ina ua tau lau

26/12/10 || Tusia: Tala Milo ||

  • Amelia Alatua Solofuti (Bachelor of Teaching & Learning, Early Childhood UC)

    Amelia Alatua Solofuti (Bachelor of Teaching & Learning, Early Childhood UC)

  • Leuaina-Andrews-(-Bachelor-of-Law-UC)-&-Sir-Anand-Satyanand

    Leuaina-Andrews-(-Bachelor-of-Law-UC)-&-Sir-Anand-Satyanand

  • Postgraduant Ashalyna Noa - Siaosi (MA - Pacific Studies UC) & Afioga Kovana Niu Sila

    Postgraduant Ashalyna Noa – Siaosi (MA – Pacific Studies UC) & Afioga Kovana Niu Sila

  • David Lemalie (Bachelor of Arts, UC) o le alii leoleo Niu Sila

    David Lemalie (Bachelor of Arts, UC) o le alii leoleo Niu Sila

  • Komiti faafoe UC Pacific Studies faafoeina Achievers Awards, Liz Keneti, Maria Lemalie, Faamanu & Crew

    Komiti faafoe UC Pacific Studies faafoeina Achievers Awards, Liz Keneti, Maria Lemalie, Faamanu & Crew

  • Afioga Kovana o NiuSila Sir Anand Satyanand & fanau Pasefika Fa'auuga Iunivesite Canterbury

    Afioga Kovana o NiuSila Sir Anand Satyanand & fanau Pasefika Fa’auuga Iunivesite Canterbury

  • Afioga Kovana NiuSila & faletua, Afioga Nanai Anae Dr Iati & Fara Iati UC Pacific Awards

    Afioga Kovana NiuSila & faletua, Afioga Nanai Anae Dr Iati & Fara Iati UC Pacific Awards

(Pacific Achievers Awards Iunivesite Canterbury 2010)

E ese le lololo ma le suamalie o le ola tauivi ua faamanuiaina, a finau foi ma asamo le poto e oo ane i ivi le lagona lē lavā, ae a tulitulimatagau lau miti ma le mautinoa, e te maua auā ua e lē faalogologo tiga ma ua faafeao nei oe e le poto e tatala faamalama o avanoa aemaise soo se tulimanu e taulai i ai lou ola a‘oa‘oina.

Na leai se ofi o le Town Hall o Kalaiesetete i mātua, aiga, uo aemaise le auvalaaulia na molimauina le faauuga o alo ma fanau Pasefika ua iu mai i le Iunivesite o Canterbury ma o latou faailoga, lea la sa faia ai se sauniga faapitoa  ma se talisuaga tele ua ta‘ua o le  Pacific Achievers Awards sa faafoeina e le komiti Pacific Studies o loo taiulu ai le faletua o Liz Keneti.

O lea faamoemoe sa faia i le afiafi o le Aso Tofi, 16 Tesema 2010 ma sa muamua le tatalo faafetai na taitaia e le alii faifeau Toga, Dr Makafalani Tatafu.

O le susuga Siale Faitotonu sa saunoa faafeiloai ona faagasolo lea o polokalame e le fofoga fetalai o le po, le alo o le atunuu Faamanu Telea ma le tamaitai o Maria Lemalie.

E toa 52 le aofai atoa o le aufaauu mo lenei tausaga, ua na o le 35 na mafai ona auai i lea afiafi, mai lea aofaiga e toalua faailoga faaloia ua ausiaina, Phillip Faletanoai ma Leuaina Andrews (Samoa), faapea le Masters a le tamaitai o Ashalyna Noa Siaosi faatasi ma le faailoga o le PhD na faamanuiaina ai le tamaitai mai Toga.

O le toatele lava o ē ua faamanuiaina o alo mai Samoa faapea Toga faatasi ai ma nai sui mai isi atumotu.

E lagona foi le fiafia ona o se alo mai Samoa sa auai i le faauuga, Levaai Faamoe (Bachelor Engineering) faapea nai mātua na malaga mamao mai auā le molimauina o le aso fiafia o le seleselega. Na logo faa-Tutuila le aofia ina ua tulai le Kovana Sili a Niu Sila, Hon Sir Anand Satyanand sa avea ma malo faaaloalogia (guest speaker) mo lana saunoaga faamalo mo le aufaauu, aemaise o lana faafetai i le ola tauivi, atoa ai ma le faamalosiau e luitau ai pea le ola taumafai i aso uma.

Na ia ta‘ua o ia e fai lona pito Samoa, o se mitamitaga lea ia te ia, e molimauina le tauagafau ma le agamalu o lenei tamalii, o ai na iloa o le a fai Eseta ma masiofo i lenei aso i le afio mai o le sui aloaia o le tupu tamaitai o Elisapeta e saunoa mo fanau Pasefika i laufanua o Kalaiesetete.

O le tufatufaina o faailoga sa feagai ma le Vice Chancellor o le Iunivesite faapea le afioga i le Kovana, ona faaiu lea i se saunoaga matagofie mai le afioga Nanai Anae Dr Iati Iati (faiaoga Politics), na ia ta‘ua ai, e avea lou faailoga ma luitau ae tautuana ia maua le lotomaualalo i le isi ou uso.

E faafeao oe e le poto ma lou degree, ae leai se aogā pe afai e te lē faautauta lelei.

O le tamaitai taiulu Liz Keneti na saunoa faafetai mo malo ma le auvalaaulia ma faapea ona tauaaoina atu e lana komiti nai meaalofa ma teufugalaau, ona alo lea i le taumafataga tele ma faafiafiaga e taualuga ai le po fiafia. MALIE TOA, MALO TAU, e momoli atu ai le faamalo a le tatou nusipepa o le Samoa Times mo le taumafai faapea faamanuiaga o le Kerisimasi ma le Tausaga Fou.

Comments are closed.