12 itula o faatali pasese ua lē mafai ona pipii Lady Naomi i le uafu

O le tai o‘oo‘o poo le tai tetele e masani ona oo atu ai le tai poo le suasami i vaega e lē masani ai, aemaise a oo ina sau faatasi ma le malolosi o au o le sami ona maualuluga ai lea o le fati o galu o le sami.

O vaaiga sa molimauina i le faaiuga o lena vaiaso i gataifale o le taulaga o Apia, lea na mafua ai ona taunuu le malaga a le vaa o le Lady Naomi mai Amerika Samoa i le po o le Aso Faraile 23 Ianuari 2015, ua lē mafai ona pipii i le uafu e masani ona taula ai. Na tofafa ai lava i luga o le vaa le pasese e silia i le to‘a selau ma lē mafai ona tulaueleele i le pa‘u matu. E oo foi i le uta a le vaa sa lē mafai ona la‘ueseina.

E tea le iva ua lata i le sefulu o le taeao o le Aso Toonai 24 o Ianuari 2015, o loo faaopeopea lava le Lady Naomi i gatai ane o le uafu tele, ona sa tau faatali se‘i maui le suasami i le pe o le tai.
Peitai na savali i le 12 e lei mafai lava ona faatino sea fuafuaga, lea na la‘u ane ai loa le pasese i se vaaafi laititi o le faalapotopotoga o vaa a Samoa, agai ane i le uafu mo vaafaila laiti ma siaki ai o latou pepa malaga e le ofisa o femalagaa‘iga, lea sa faatino ai foi ma le galuega masani a le ofisa o le tiute.

E lei mafai ona pipii le Lady Naomi i le uafu laitiiti e masani ona taula ai, ma agai ai loa i le uafu i Salelologa i Savaii ma taula ai. O le uta atoa na aumai i Tutuila na la‘u mai e le vaa o le Fotu o Samoa i le uafu i Mulifanua, ma la‘u ane ai i le ofisa o vaa i Apia lea e tea le 2 i le po o le Aso Toonai na tea nei o tau kilia uta ma faamomoli.

O se isi lea faatiga ulu i le au faatalivaa ma i latou e iai faamomoli ma uta na aumai e le Lady Naomi, ona ua alu le po o le Aso Faraile o faatali, alu ma le ao atoa ma le po o le Aso Toonai o tatali le taimi e maua ai a latou uta.

O le molimau a le toatele sa iai i le uafu, o le faatoa silasila lea i se tulaga ua maualuga ai tele le suasami ma ua oo ane i luga o le uafu. E oo lava i le potu o le fale faatalivaa e masani ona avane i ai le uta a le vaa e siaki ma kilia ai, na lofia uma i le sami ma o le isi itu faigata lea na mafua ai ona tuai faatino le galuega a le pulega o uafu, le tiute ma le faalapotopotoga o vaa aemaise o le vaega e siakiina faama‘i poo le quarantine.
Pe ana lē la‘uina ane le pasese i uta e se vaaafi laititi e lē vave ona o ese mai le mamalu o le atunuu poo le pasese mai luga o le Lady Naomi, peitai sa umi foi o faatalitali se‘i pipii le vaa ona faatoa ave lea i tua o a latou uta ma faamomoli.

E tusia lenei lipoti i le faaiuga o le vaiaso e lei maua se faamatalaga mai le pulega o uafu ma le faalapotopotoga o vaa a Samoa. Pau le itu sili ona tāua ua saogalemu le soifua o le pasese mai lea faaletonu na aliali mai.
O le sua o‘oo‘o o le tai ma le maualuluga o galu ma le suasami o ni vaaiga e faamaonia ai suesuega a le au saienitisi, ua siitia le suatai ona o suiga o le tau le climate change, o se tasi o popolega o loo laualuga nei i tonu fai ma fuafuaga a malo o le lalolagi.
Se vaaiga i le Lady Naomi a o faaopeopea i gatai o le uafu tele i Apia ina ua taunuu mai lana malaga i le po o le Aso Faraile na tea nei mai Amerika Samoa. Na tofafa uma ai le pasese ma le auvaa i luga o le vaa ona ua lē mafai ona pipii i le mlosi o le sou ma le maualuga o le tai ua lofia ai le uafu

Le taimi ua la‘ula‘u ane e vaaafi i uta le pasese a le Lady Naomi ua lē mafai ona pipii le vaa i le uafu i Apia ona o le sou ma le maualuga o le suasami ona o le tai tetele